You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
KNJIGE I ČASOPISI<br />
Mirko Vidaković: ČETINJAČE, MORFOLOGIJA I VARIJABILNOST,<br />
Zagreb <strong>1993</strong>, str. 741, 463 slike, većinom u boji, izdavači:<br />
Grafički zavod Hrvatske i »Hrvatske šume«.<br />
To je drugo izdanje »Četinjače« u proširenom obliku. U knjizi je obrađeno<br />
preko 2.200 vrsta, nižih taksona, kultivara i hibrida od kojih je veliki broj<br />
egzota.<br />
Najprije dolazi opća materija važna za razumijevanje prikaza vrsta i nižih<br />
taksona. Slijedi kratki prikaz o klasifikaciji biljaka, o definiciji vrste, o morfološkim<br />
karakteristikama, o rasprostranjenju biljaka itd. Iza toga naveden je<br />
sistematski opis svih porodica i rodova golosjemenjača. Zatim je opisana morfologija<br />
i varijabilnost pojedinih vrsta. Prikazan je način generativnog i vegetativnog<br />
razmnožavanja s podacima o cvatnji, o oplodnji, o fruktifikaciji i si.<br />
Za svaku vrstu drveća navedeno je područje njezina rasprostranjenja. Sve je<br />
to popraćeno s vrlo instruktivnim fotografijama, grafikonima i crtežima.<br />
Na kraju knjige nalazi se potpuno kazalo botaničkih naziva a zatim slijedi<br />
pregled narodnih i izvedenih naziva rodova, vrsta i nižih taksona uključujući<br />
i kultivare.<br />
Autor knjige Mirko Vidaković je dipl. inženjer šumarstva, doktor šumarskih<br />
znanosti Zagrebačkog sveučilišta, počasni doktor Sveučilišta u Šopronju, redoviti<br />
član Hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti, pisac velikog broja znanstvenih<br />
i stručnih članaka itd. Nema potrebe predstavljati ga šumarskoj javnosti,<br />
jer je dobro poznat, pošto je bio dugogodišnji sveučilišni profesor iz dendrologije<br />
i šumarske genetike na Šumarskom fakultetu u Zagrebu.<br />
Profesor Mirko Vidaković je napisao ovo opsežno djelo oslanjajući se na<br />
ideju da prikaže šumsko drveće i grmlje sa gledišta evolucije i njihove varijabilnosti<br />
koja je uvjetovana naslijeđem i okolinom te djelovanjem čovjeka. U<br />
tome se razlikuje Vidakovićeva dendrologija od ostalih koje su objavljene u nas<br />
i u svijetu. To je razlog da je prvo izdanje knjige (1982) naišlo na veliko odobravanje<br />
i zanimanje pa je vrlo brzo bilo rasprodano. Ali i svjetska šumarska<br />
javnost zanimala se također za Vidakoviceve »Četinjače«. To je ponukalo autora<br />
da se potrudio prevesti svoju knjigu na engleski jezik uz pomoć profesorice<br />
Maje Soljan. Engleska verzija »Četinjača« pod naslovom »Conifers«, izdana je<br />
1991., na str. 754. U biti engleska verzija je prijevod ovog drugog, proširenog<br />
hrvatskog izdanja. O njoj je bilo govora u Hrvatskoj Akademiji znanosti i umjetnosti<br />
u Zagrebu kada je ondje bila — 17. svibnja 1991. — predstavljena (v.<br />
Sum. list br. 6—9/1991. str. 400-^04). Tom prilikom bilo je rečeno da je Vidakovićeva<br />
monografija »Conifers« novi prilog hrvatske šumarske znanosti svjetskoj<br />
znanstvenoj literaturi iz područja taksonomije, dendrologije, biologije, genetike<br />
i uzgoja cmogoričnih vrsta drveća. Danas ću reći da je drugo ili bolje<br />
reći treće izdanje »Četinjače« slijedeći veliki prilog hrvatskoj šumarskoj literaturi.<br />
Zašto veliki prilog? Zato što je znanstveno obrađen golemi broj crno-<br />
548
Change language