You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Danas je najzastupljeniji uređajni razred jela-bukva. Izdvojeno je 34<br />
odsjeka sa površinom od 670,48 ha ili 70%. To su mješovite sastojine, pretežno<br />
grupimicna rasporeda. Uz jarke se pretežno nalazi čista jela, čiji je<br />
pojas širi što je teren blaže nagnut. Iznad njega dolazi mješoviti pojas bukve<br />
i jele, koja se sada pretežno javlja pojedinačno, dok u najvišim predjelima<br />
bliže grebena, prevladava gotovo čista bukva. Uz same grebene pojedinačno<br />
i u grupama dolazi lošiji i jači hrast te uneseni obični bor. U tim<br />
dijelovima teren je vrlo strm, mjestimično na površinu izbija kamen, pa<br />
su te sastojine pretežno zaštitnog karaktera.<br />
U pojasu jele podstojno često dolazi grab, bukva, OTL i OML.<br />
DOSADAŠNJI NAČIN GOSPODARENJA<br />
Do 1947. godine samo su šume Draškovićevog posjeda imale uređajne<br />
elaborate. Za njih je još u prošlom stoljeću izrađen prvi nacrt u mjerilu<br />
1:10.000 i plan gospodarenja. 1947. godine pristupa se izradi izv. »brze inventarizacije<br />
šuma« koja se može smatrati prvim elaboratom za ovu jedinicu<br />
kao cjelinu. Njime su dani samo grubi pregledi sječnih drvnih masa. 1952.<br />
godine izrađena je »Dugoročna osnova sječa i obnove šuma«, ali njome još<br />
nije formirana gospodarska jedinica »Trakošcan« u današnjem smislu. To<br />
se dogodilo povodom revizije spomenute »Dugoročne osnove sječa« 1955.<br />
godine. Tada su formirani odjeli i odsjeci, snimljeni na terenu i izmjerena<br />
je drvna masa. Na bazi geodetske izmjere izrađen je nacrt u mjerilu<br />
1:10.000. Ovom osnovom propisano je preborno gospodarenje na 629 ha<br />
(70%), dok je na ostalom dijelu (364 ha ili 30%) propisano sastojinsko gospodarenje.<br />
Zbog blizine dvorca Trakošcan koji sa susjednim jezerom i okolinom<br />
čini estetski vrlo skladnu cjelinu, čitavo je ovo područje već i tada imalo<br />
turistički, a i raritetni značaj. Iz tog razloga, idućih godina doneseno je<br />
nekoliko zakonskih odredaba koje su regulirale i taj aspekt ovih šuma. Tako<br />
je 1961. godine dio ovih šuma proglašen »rezervatom prirodnih šuma«.<br />
To je dio jedinice koji je u prošlosti pripadao Draškovićevom posjedu (dijelovi<br />
odjela 7—20 bez zemljišnih zajednica). Početkom 1963. godine g. j.<br />
»Trakošcan« cijelom je površinom ušla u sastav šumsko-privrednog područja<br />
»Ivančica«. Krajem 1963. godine rezervat prirodnih šuma podijeljen<br />
je na dvije zone i to: užu zonu zaštite od 86,66 ha koja je predana na upravljanje<br />
Upravi dvorca Trakošcan (odjel <strong>12</strong> i dijelovi odjela 18 i 19 koji<br />
sada čine Park Šumu Trakošcan) i širu zonu zaštite (ostali dio gospodarske<br />
jedinice). 1965. godine izrađena je nova osnova gospodarenja koja na cijeloj<br />
površini propisuje preborno gospodarenje. Tom prilikom konstruirane<br />
su (po Klepcu) normale i određena je dimenzija zrelosti jele od 60<br />
cm. »Uža zona zaštite« potpuno je izdvojena. »Širom zonom zaštite« obuhvaćeni<br />
su i dijelovi bivših zemljišnih zajednica ukupne površine od 436 ha.<br />
Ostali dio ove jedinice (odjeli 1—7 i 21—25) površine od 525 ha tretiran je<br />
kao privredna šuma. Smilajevom podjelom Republike Hrvatske područje<br />
ove jedinice našlo se u oblasti jednodobnih šuma. Prema osnovi iz<br />
1975. g. »preborno gospodarenje propisano za cijelu jedinicu u određenim<br />
momentima izazivalo je određene probleme, kao na pr.:<br />
510
Change language