Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
goričnih vrsta drveća sa različitih gledišta ali i zato što je danas omogućeno<br />
čitatelju da istovremeno čita hrvatski i engleski tekst i da na taj način obogati<br />
svoje znanje engleskog jezika terminima iz oblasti botanike, dendrologije i Šumarske<br />
genetike na dva jezika — hrvatskom i engleskom. Za šumarske stručnjake<br />
a posebno za šumarske znanstvenike to je prilika za njihovo usavršavanje.<br />
U tome vidim veliku vrijednost hrvatskog i engleskog izdanja.<br />
Kad imam u rukama Vidakovićevu knjigu »Četinjače« napisanu na 741 stranica,<br />
onda se pitam je li teže takvu knjigu napisati ili je teže nju tiskati u<br />
tako luksuznom izdanju. Prvo je teško, jer znanstveno djelo, a pogotovu sveučilišni<br />
udžbenik, treba predstaviti čitatelju znanstvenu istinu sa suvremenim<br />
dostignućima iz određene oblasti. Drugo je teško zato, jer je tiskanje stručnih<br />
knjiga uvijek bilo a i sada je skupo, posebno zbog ograničenog broja naklade.<br />
I jedna i druga teškoća su svladane, jer je autor pripremao svoju knjigu<br />
dugo godina i imao je prilike da sam osobno i s drugim znanstveiicima u zemlji<br />
i usvijetu utvrdi znanstvena dostignuća na polju dendrologije i šumarske genetike<br />
i da ih predstavi šumarskoj javnosti. Druga teškoća je svladana, jer je<br />
javno poduzeće »Hrvatske šume« imalo smisla i sredstava da omogući tiskanje tog<br />
opsežnog djela. Autor je pokazao svoju vitalnost, svoje veliko znanstveno i<br />
stručno znanje a »Hrvatske šume« odnosno hrvatsko šumarstvo opet je dokazalo<br />
svoju snagu, čvrstinu i homogenost. I autor i izdavač — mislim pritom i<br />
na Grafički zavod Hrvatske — zaslužuju najviše komplimente.<br />
Knjiga »Četinjače« nije mrtvo slovo na papiru. Ona ima svoju sliku u Republici<br />
Hrvatskoj u kojoj je osnovano 75.000 ha kultura četinjača. To je djelo<br />
šumarskih stručnjaka, Vidakovićevih đaka i sljedbenika među kojima su se posebno<br />
istaknuli djelatnici Šumarskog Instituta u Jastrebarskom kojemu je svojedobno<br />
bila namijenjena uloga proširenja četinjača na teritoriju cijele bivše<br />
Jugoslavije, jer smo oskudijevali a i danas oskudijevamo na četinjačama kojih<br />
imamo oko 16%. Danas 75.000 ha kultura četinjača vi Hrvatskoj dobro raste i čeka<br />
šumarske stručnjake da nastaave svoj uspješni rad u njihovoj njezi. Njega<br />
kultura odnosno njihovo proređivanje postavlja se kao aktualan problem kako sa<br />
šumskouzgojnog tako i s gospodarskog gledišta, jer mnoge kulture mogu putem<br />
prorjeđivanja pružiti dragocjeni građevni materijal u obnovi naše zemlje.<br />
U zadnje vrijeme crnogorične vrste drveća jako propadaju u kontinentalnom<br />
dijelu naše zemlje a u submediteranu i mediteranu one su na udaru čestih šumskih<br />
požareva. Te činjenice trebale bi biti izazov za šumarske znanstvenike pa<br />
bi valjalo istražiti i pronaći takve hibride pojedinih crnogoričnih vrsta drveća<br />
koji bi bili otporni na onečišćenje zraka i vode. U tom smjeru su poučni rezultati<br />
iz poljoprivrede a posebno iz voćarstva.<br />
Vidakovićeva knjiga »Četinjače« baš je usmjerena u tom pogledu pa je ona<br />
danas još vrednija nego što je bila jučer. Spominjem veliki uspjeh akademika<br />
Vidakoviča u teme što mu je pošlo za rukom proizvesti nove hibride između<br />
Pinus silvestris (običnog bora) i Pinus nigra (crnog bora). Novi hibridi imaju<br />
svojstva jednog i drugog bora: bolje rastu i prirašćuju od crnog bora a istovremeno<br />
su otporni pa imaju veliku praktičnu vrijednost za pošumljavanje kraških<br />
terena naše zemlje. U tom smjeru trebalo bi nastaviti istraživanja akademika<br />
Vidakoviča.<br />
Što se tiče šumskih požara, jasno je, da listače imaju prednost pred će*<br />
tinjačama, pa će se u buduće dati prednost mješovitim kulturama. Ipak treba<br />
549
Change language