Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
U arhivu Srpske akademije nauka sačuvana su Pančićeva pisma Vuku,<br />
S. Novakoviću, Đ. Daničiću, D. Kozaru, te mnogim stranim učenjacima<br />
na njemačkom i francuskom jeziku. Ostalo je nepoznato zašto Pančić<br />
nije podržavao veze sa tadanjim uglednim naučenjacima u Hrvatskoj, kao što<br />
su bili J. Š loser (1809—1882), Lj. V u k o t i n o v i ć (1813—1893) i B. S u-<br />
1 ek (1816—1895). S Daničićem je surađivao i dok je bio u Beogradu i dok<br />
je bio tajnik Jugoslavenske akademije u Zagrebu.<br />
Kao pedagog Pančić je imao velike uspjehe. Bio je odličan uzgajač omladine.<br />
U učenicima znao je probuditi volju i interes za prirodne nauke. U svakoj<br />
zgodi bio je svojim učenicima najbolji savjetnik. Poznata je bila njegova parola:<br />
»U radu je život, a u vršenju poslova dužnost«. Predavanja su mu bila<br />
uvijek dobro pripremljena, demonstrirana objektima, te protkama sitnim humorom,<br />
ugodna i zanimljiva. Isticao se vazda vedrim raspoloženjem, preciznošću<br />
izlaganja i čistoćom govora. Na ispitima bio je dobroćudan i strpljiv. Učenici<br />
su ga voljeli i poštivali. Povodom 70-godišnjice života oni su priredili svom<br />
uvaženom profesoru bakljadu sa preko 100 bakalja, koje su podsjećale na broj<br />
biljaka koje je Pančić za svog života otkrio i obradio. Tom prilikom Pančić je<br />
u amanet omladini ostavio: floru srpskih zemalja, botanički kabinet i botanički<br />
vrt Velike škole. Značajna je njegova posljednja poruka omladini, po kojoj će<br />
tek dubokim poznavanjem i proučavanjem prirode pokazati koliko voli i poštuje<br />
svoju otadžbinu.<br />
U Srbiji se Pančić osjećao kao kod svoje kuće. Narod ga je smatrao domaćim<br />
čovjekom. Za 6-godišnjeg boravka u Kragujevcu narod ga je zavolio, jer<br />
je bio dobar liječnik i mnogo se trudio na suzbijanju bolesti u narodu. Prema<br />
bolesnicima, kao i inače prema ljudima, bio je vrlo dobar i prijatan, a prema<br />
pretpostavljenim učtiv i blag. Sirotinju je liječio besplatno. Često je liječio<br />
ljude na dug. »Tefteri« mu bijahu puni »veresije«, kako je jednom zgodom pisao.<br />
U svom opsežnom i raznovrsnom društvenom radu vodila ga je živa želja<br />
za dizanjem i napretkom naroda.<br />
U Srbiji imao je Pančić punu slobodu u radu, veliku podršku i pomoć.<br />
Naišao je na povoljne financijske prilike za svoj naučni i nastavni rad, povoljnije<br />
nego što bi ih tada imao u Hrvatskoj. Stekao je široko povjerenje i priznanje.<br />
Na svečanom skupu Srpske akademije nauka i umjetnosti povodom 50-godišnjice<br />
Pančićeve smrti predsjednik Akademije A. Belić naglasio je da su<br />
za Pančića bili Hrvati ono isto što i Srbi i obrnuto, te da mu je to bila isto tako<br />
sveta istina kao i istina u nauci kojoj je vazda služio.<br />
Danas, povodom 150-godišnjice rođenja J. Pančića jasno se ističe njegov<br />
orijaški lik. On je najbolje ocrtan riječima predsjednika Tita: »Za naše narode<br />
Pančić je značajna ličnost, ne samo po svom stvaralaštvu, enciklopedijskom<br />
umu i velikom doprinosu prirodnim naukama, već i po tome što je predstavljao<br />
sponu između kulture Hrvatske i Srbije i bio vjesnik bratstva i jedinstva<br />
jugoslavenskih naroda«.<br />
196