Å UMARSKI LIST 5-6/1965

More documents

Recommendations

Info

G. 1869. Aleksinačka čitaonica izabrala je Pančića za počasnog člana. To isto učinila je i Podrinjska sloga u Loznici 1870. Pančić je bio i član Srpskog arheološkog društva. G. 1870. postavljen je Pančić za narodnog poslanika. U Narodnoj skupštini održanoj u Kragujevcu septembra te godine Pančić je izabran za potpredsjednika. U toj funkciji primio je niz novih zaduženja. Tako je bio predsjednik Komisije za učiteljske škole i Komisije za narodno pozorište. Na njegov prijedlog u učiteljskoj školi uvedeno je učenje jednog stranog jezika. Učestvovao je kod izrade zakona o štampi, zakona o Zemljodjelskoj školi, zakona o pozorištu i dr. Naredne godine Pančić je ponovno postavljen za narodnog poslanika i opet bio izabran za potpredsjednika Narodne skupštine. Prilikom zaključenja skupštine 1870. Društvo za poljoprivredu priredilo je u Kragujevcu izložbu poljoprivrednih proizvoda. Tom prilikom Pančić je održao predavanje »Nešto o našim šumama«, gdje je istakao važnost šuma u Srbiji i potrebu njihova većeg čuvanja. U jesen iste godine otvorena je u Požarevcu Zemljodjelsko-šumarska škola, kojoj prirodoslovni kabinet Velike škole ustupa 21 agronomski model. G. 1871. Pančić je učestvovao u Komisiji za ocjenu šteta od velikih poplava u nekoliko okruga. Bio je član odbora Zadužbine Nikole Čupića. Predsjednik odbora te zadužbine bio je od 1880—1883. G. 1872. Pančić je bio jedan između osnivača Srpskog lekarskog društva. G. 1873. Pančić je izvršio naučno putovanje u Crnu Goru. Izvršio ga je smjerom: Trst — Rijeka — Senj — Gospić — Split — Kotor — Cetinje — Kolašin — Kom — Morača — Zeta — Vir — Kotor — Grahovo — Kotor — Trst — Beč —• Beograd. Kao član Komisije za škole Pančić je 1873. predlagao da se u gimnaziji zavede ispit zrelosti, a na Velikoj školi državni ispit. G. 1875. učestvuje u Komisiji za prirodne nauke. Naredne godine predlagao je Pančić da se nastava u osnovnoj školi produži na 5 godina. G. 1874. dobila je Velika škola pomoć od 1400 talira za podizanje botaničke bašte, za koju je dano zemljište u blizini Dunava, u površini od 1,7 ha. Pančić je postavljen za upravitelja botaničke bašte. To je zapravo prvi botanički vrt kod nas (Prof. A. Heinz osnovao je botanički vrt u Zagrebu 1890). Iste godine Pančić učestvuje kao delegat Srbije na Međunarodnog kongresu botaničara u Firenci. Tom prilikom pregledao je napuljski, pariški, praški i bečki botanički vrt i muzej. Augusta 1875. uspjelo je Pančiću da na Tari planini, nakon 20-godišnjeg mukotrpnog traženja, pronađe omoriku. Pronašao ju je u Zaovinama, a prepoznao ju je po sitnim ljubičastim češerima. Izmjerio je stabla visoka do 30 m i debela do 40 cm. G. 1880. pronašao je nalazišta omorike na Stocu. Za Tursko-srpskog rata 1876. bio je Pančić vojni liječnik u Beogradu. Pri tome je odlikovan ordenom Takovskog krsta. I za Rusko-turskog rata 1878. Pančić je bio šef bolnice na Vračaru. Za Srpsko-bugarskog rata 1885. Pančić je bio dobrovoljni liječnik u bolnici koja je bila smještena u Velikoj školi. G. 1877. Pančić se teško razbolio prilikom službenog puta u Soko-grad i Aleksinačku banju, kamo je putovao povodom pada jednog meteorita. Naredna godina bila je za Pančića također vrlo teška, jer mu je umrla supruga, dvije kćerke i punica. Pančić je imao 7 djece, i to 3 sina i 4 kćeri. Dva mlađa sina umrla su mu već kao mala djeca. Preživjeli su ga: Petar, Jelena i Milica. 190
Početkom 1880. osnovan je pri Ministarstvu prosvjete Glavni prosvetni savet. Između 11 redovnih članova Savjeta postavljen je i Pančić. Na prvom zboru Savjeta početkom maja za prvog predsjednika izabran je Pančić. Savjet je izdavao časopis »Prosvetni glasnik«. U novoj funkciji Pančić je primio i nova zaduženja. Bio je član odbora za polaganje profesorskih ispita, te predsjednik Komisije za nastavne programe iz prirodnih nauka u gimnazijama i realkama. G. 1880. izdvojena je iz prirodoslovnog kabineta mineraloško-geološka zbirka i predana suplentu J. 2 u j e v i ć u. Naredne godine Pančić je obišao važnije botaničke vrtove u Evropi i proučio njihovo uređenje. Bio je u Austriji, Njemačkoj, Francuskoj i Engleskoj. Marta 1882. boravio je u Beču u vezi problema oko zagrijavanja staklenika. Septembra 1884. učestvovao je na Internacionalnom ihtiološkom kongresu u Beču, odje je održao predavanje. Povodom proglašenja Srbije kraljevinom februara 1882. Pančić je bio kao predsjednik Srpskog učenog društva primljen s ostalim funkcionerima kod kralja. '
Page 2 and 3: ŠUMARSKI LIST GLASILO SAVEZA INŽE
Page 4 and 5: glavljima: Historija sistematike bi
Page 6 and 7: Društvo srpske slovesnosti u Beogr
Page 10 and 11: Poslije smrti Pančića odlučila j
Page 12 and 13: Pane., A. macropterum Vis. i Genist
Page 14 and 15: U arhivu Srpske akademije nauka sa
Page 16 and 17: POJAVA PROŠIRIVANJA BUKVE NA DINAR
Page 18 and 19: U pril. tab. 3 izneseni su procentu
Page 20 and 21: i južni dio u gruboj prosjećnosti
Page 22 and 23: Kapeli postotak drvne mase bukve ne
Page 24 and 25: Debljinski razred cm 10 — 20 21
Page 26 and 27: Opći omjer smjese između listača
Page 28 and 29: Već smo naprijed spomenuli interes
Page 30 and 31: Velika Kapela Debljinski I period I
Page 32 and 33: nego pred nekoliko desetljeća. Mo
Page 34 and 35: agresivnijoj bukvi a loše djeluje
Page 36 and 37: UTJECAJ TLA NA USPIJEVANJE BOROVCA
Page 38 and 39: REZULTATI ISTRAŽIVANJA Kultura »B
Page 40 and 41: U svrhu da dobijemo sliku o stanju
Page 42 and 43: VEGATITIVNO RAZMNOŽAVANJE NEKIH KL
Page 44 and 45: Zelene — kratke reznice u svim sl
Page 47 and 48: HISTOGRAM I. SALIX ALBA L. S. X RUB
Page 49 and 50: cenat zakorjenjavanja iznosio je 66
Page 51 and 52: VEGETATIVE PROPAGATION OF SOME CLON
Page 53 and 54: — U degradiranim šumama SFRJ 1,4
Page 55 and 56: 3) Stimulativno nagrađivanje. Slob
Page 57 and 58: mogu u mnogome da doprinesu zaštit
Page 59 and 60:
Za osnivanje nasada utrošeno je: o
Page 61 and 62:
3. Financiranje radova na osnivanju
Page 63 and 64:
SOVJETSKA ISKUSTVA NA POLJU OPLEMEN
Page 65 and 66:
odlično razgranatu krunu i po tome
Page 67 and 68:
Tehnika hibridizacije Izborom vrsta
Page 69 and 70:
istika dobivenih hibrida imaju inte
Page 71 and 72:
6. različite roditeljske vrste u r
Page 73 and 74:
Ispočetka je bila razrađena poseb
Page 75 and 76:
7p
Page 77 and 78:
MEĐUNARODNO SAVJETOVANJE O ŠUMARS
Page 79 and 80:
c ü)cuMßene »i$e6ti SAVEZ INŽEN
Page 81 and 82:
— Nužno je napuštanje svakog š
Page 83 and 84:
— Većeg angažovanja zajednice u
Page 85 and 86:
nova), dok neke dolaze u obzir samo
Page 87 and 88:
marstvu. — 2 um er L.: Razvojne t
Page 89 and 90:
cSttana Stcucna Liteeatnta NOVE PRI
Page 91 and 92:
sastojina i stabala u 6 grupa. Auto
Page 93 and 94:
Broj: 01-190/2-1965. Zagreb, 2. VII
Page 95 and 96:
DRUGOVIMA, SURADNICIMA ŠUMARSKOG L
show all

Å UMARSKI LIST 5-6/1965

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?