You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Svjetska potrošnja drva povećala se je<br />
u toku posljednjeg decenija za 35 !; 7o i pored<br />
činjenice što je razvoj tehnike djelomično<br />
zamijenio drvo raznim drugim materijalima.<br />
Općenito se može reci, da će svijet do<br />
konca ovog stoljeća tražiti od svojih šuma<br />
mnogo veće količine industrijskog arva nego<br />
što ih daju danas.<br />
U evropskoj perspektivi potrošnja drva<br />
je u stalnom poiastu, pa će uiti nužna i veća<br />
proizvodnja drva za mehaničku i kemijsku<br />
preradu.<br />
U jugoslavenskoj perspektivi previda se<br />
porast potrošnje drva za kemijsku preradu<br />
(celuloza i papir) i za proizvodnju<br />
umjetnih pioča. Ista je perspektiva potrošnje<br />
drva i u SR Hrvatskoj, gdje će se za<br />
kemijsku preradu drva i za proizvodnju<br />
pioća moći iskoristiti znatne količine tanjeg<br />
materijala iz mladih sastojina, koji će<br />
se dobiti putem čišćenja i proreda. Od<br />
ukupnog godišnjeg jugoslavenskog etata<br />
otpada oko 2(J'7O na četinjače. Kako će kod<br />
nas sve više rasti potrošnja celuloze i papira,<br />
jer sada spadamo medu zemlje s najmanjom<br />
potrošnjom, to je perspektiva uređivanja<br />
suma, aa izradi takve gospodarske<br />
osnove, koje ce omogućiti, da se iz šuma<br />
mogu ti aj no podmiriti povećane potrebe<br />
na cetinjavom drvu. To ce se postići: podizanjem<br />
plantaža i intenzivnin kultura od<br />
četinjavin vrsti drveća brzoga rasta, očetinjavanjem<br />
čistih bukovih sastojma i intenzivnim<br />
uređivanjem četinjavih šuma.<br />
Gospodarenje sumama je opširnije razrađeno,<br />
te obulivaca strukturu jednođobnih<br />
i prebornih sastojma po broju stabala (binomska<br />
i Liocourtova krivulja) i strukturu<br />
arvne mase po debijinskim razredima, zatim<br />
različite oblike gospoaarcnja, njinove<br />
prednosti i nedostatke. Kako su dosadanjim<br />
gospodarenjem siv orem razni tipovi<br />
šuma — jednodobni i razni preiazni ooiici<br />
do prebormh — izneseno je kako se u<br />
praksi ulvrauje oblik gospodarenja i što<br />
može utjecati na taj izbor. Klasičnom principu<br />
trajnosti dat je suvremeni smisao, tj.<br />
trajnost se osigurava na većoj površini u<br />
okviru šumsko-privrednih područja i mjesto<br />
trajno podjednakih prihoda nastoji se<br />
osigurati trajno sve veće prihode.<br />
Definiran je kontinuitet prihoda — normalitet<br />
— kod visokih regularnih šuma i<br />
panjača, te posebno kod prebornih šuma<br />
(Susmel, Collete, Liocourt, normale od<br />
Klepca). Nadalje je iznesen način računanja<br />
normalne drvne zalihe u visokim regularnim<br />
i u prebornim šumama.<br />
Razrađene su razne vrste zrelosti u šumskom<br />
gospodarstvu, od kojih su za praksu<br />
najvažnje: tehnička, apsolutna i ekonomska.<br />
S time u vezi dalje slijedi izbor ophodnje<br />
u praksi, utvrđivanje dimenzije<br />
zrelosti i dobi sječe u prebornim šumama,<br />
kao i istraživanje autora o toku debljinskog<br />
prirasta u šumi jeie (Blechno-Abietum<br />
Horv.).<br />
Prostorno uređenje šuma u SR Hrvatskoj<br />
izvršeno je tri put poslije 1945. godine.<br />
Zadnje je bilo osnivanje šumsko-privrednih<br />
područja u 1963. godini prema propisima<br />
Zakona o šumama. Sumskoprivredna<br />
područja razdijeljena su na klasične gospodarske<br />
jedinice, a u novije vrijeme<br />
uvode se u SRH računske gospodarske jedinice<br />
(po prof. Klepcu). Iznesena su o-<br />
snovna pravila kako treba biti izvedena<br />
razdioba na odjele s obzirom na smjer vjetra<br />
i izvoz. S razdiobom na odjele povezan<br />
je i način vođenja sječa, te su i za to donesena<br />
opširnija osnovna pravila, kojih se<br />
treba pridržavati u praksi, da ne nastanu<br />
štete od vjetra i izvoza.<br />
Etat glavnog prihoda u visokim regularnim<br />
šumama deliniran je raznim formulama<br />
(Simmonsova, Man'iel-Massonova, Melardova,<br />
Hufnagiova, Klepčeva). Sve te<br />
formule vrijede za normalnu šumu, a za<br />
konkretnu šumu služe kao orijentacija, jer<br />
je njihova točnost to manja, što je šuma<br />
manje normalna. Etat proreda za pojedinu<br />
sastojinu odnosno za grupu sastojina određen<br />
je po Klepčevoj formuli, a spomenut<br />
je i Hart-Backmgov način numeričkih proreda.<br />
Etat u prebornoj šumi određen je po<br />
Klepčevoj formuli.<br />
Uređaj ni elaborati su podijeljeni na opće<br />
i posebne, a zatim na razne tipove prema<br />
Općim uputstvima za uređivanje šuma od<br />
1948. god. Detaljno su obrađeni pojedini<br />
dijelovi uređajnog elaborata, kao i način<br />
izrade, a zatim kontrolna knjiga, šumska<br />
kronika i revizija elaborata.<br />
II. dio. Uređivanje visokih regularnih<br />
šuma. U ovom dijelu obrađene su razne<br />
metode uređivanja visokih regularnih šuma.<br />
Radi općeg pregleda najprije su prikazane<br />
ranije metode i to: metoda razdiobe<br />
šume na godišnje sječine, metoda po masi i<br />
prirastu (Beckmannova), te šestarske njemačke<br />
i francuske metode (Hartigova, Cottina,<br />
kombinirano rašestarenje, meloda<br />
stalnih afektacija, metoda promjenljivih<br />
afektacija i metoda jedne jedine afektacije).<br />
Po metodi kombiniranog rašestarenja<br />
uređivale su se u Hrvatskoj bivše nedržavne<br />
šume sve do 1945. godine. Obrađena je<br />
metoda razmjera dobnih razeda po kojoj<br />
se kod nas uređuju visoke regularne šume,<br />
a propisana je Uputstvima za uređivanje<br />
državnih šuma od 1931. godine. Nadalje su<br />
spomenute normalno-zališne metode (metode<br />
formula) od kojih mnoge danas imaju<br />
samo historijsko značenje (austrijska<br />
kameralna taksa, Huberova, Karlova, Heyerova,<br />
Tomićeva, Gehrhardtova, Breyman-<br />
266
Change language