Å UMARSKI LIST 5-6/1965

Rezistentna je prema hladnoći. Ne traži naročito tlo. Podnosi kisela kao i vlažna
tla, ali mu ne odgovaraju vapnena tla. Prema cit. autoru poprečni prirast američkog
borovca u našim prilikama za glavnu sastojinu iznosi od 6,5—10,3 nv'/na.
Sveukupna proizvodnja za jednu kulturu borovca u Varaždinu, staru 50 godina
procijenjena je na oko 12 m ;J po ha. S obzirom na rast značajno je da ova
vrsta u mladosti vrlo brzo raste. U 30-godišnjem proizvodnom procesu postiže
4 puta veću drvnu masu od hrasta kitnjaka. Iz ovih istraživanja proizlazi zaključak
da Pinus strobus dolazi u obzir za proizvodnju tankih sortimenata u
odgovarajućim ekološkim prilikama i gdje nema opasnosti od Cronartium ribicola.
Prema podacima S o m m e r a (1963) vrijede za područje prirodnog rasprostranjenja
američkog borovca ovi klimatski podaci. Srednje godišnje temperature
kreću se od 3,3—11,5" C; za razdoblje maj—august srednja temperatura
je 14,6—21,9° C. Godišnje oborine iznose 562—1166 mm; oborine u razdoblju
maj—august ima 288—396 mm. U uslovima New Hampshire (I bonitet po
Trothignam-u) postiže slijedeći prirast: starost 10 godina, visina 2,2 m, broj
stabala 4.268, drvna masa 56 m :i /ha; starost 50 godina, visina 22,7 m, broj stabala
1.008, drvna masa 615 nr'Vha i u starosti 100 godina visinu 34,5, broj stabala
380 i drvna masa 1028 m ;! /ha. Radi upoređenja s našim prilikama navodimo i
podatke o klimatskim prilikama koje za ovo područje navodi isti autor po
5 c h e n k u. Tamo je prema podacima stanice Keene srednja godišnja temperatura
7,3" C; srednja temperatura za razdoblje maj—august 17,5" C. Godišnje
ima oborina 956 mm od čega u razdoblju maj—august 356 mm. Prirodno je
rasprostranjen na suhim i svježim položajima, na raznim tlima od pjeskovitih
do teških glinastih tala, ali najbolje uz ostale povoljne uslove uspijeva na pjeskovitim
ilovačama.
Vlastita istraživanja (1963) edafskih prilika koja sam proveo u nekim kulturama
američkog borovca na području Sjeverozapadne Hrvatske pokazuju da
tamo borovac ima široku edafsku amplitudu. Uspijeva na različitim tlima kao
što su kisela smeđa tla, smeđa ilimerizirana, obronačni pseuđoglej, ilimerizirana
tla i razna aluvijalna i deluvijalna tla. Istraživana tla su pretežno razne
ilovače duboke i svježe i s obzirom na potrebe američkog borovca dobro
opskrbljena ukupnim hranivima. Iako borovac treba relativno malo količine
hraniva ubraja ga Pogrebnjaku mezotrofne vrste šumskog drveća zbog
njegova rijetkog razvijenog korjenovog sistema. Tipske fiziografske osobine
tala značajno utječu kod borovca na razvitak i rasprostranjenost korjenova
sistema. Tako na primjer kod iste starosti kultura (oko 50 godina), u jednom
pseudogleju (profil 18, Ivanec) procentualno učešće korijenja u sloju od 0—50
cm iznosi 98% od ukupne količine a u aluvijalnom tlu (profil 17, Zelen Dvor)
to učešće iznosi 45%. U istraživanom području na navedenim tlima procijenili
smo da se poprečni prirast u kulturama američkog borovca kreće od 8—15
nr'/ha. Zanimljivo je u vezi s rezultatima istraživanja u kulturi Bučice da smo
kod Botova utvrdili da se jedna 30-godišnja kultura borovca nalazi na karbonatnom
aluvijalnom tlu (CaCOj 6—13"%) ali malo prirašćuje.
Prema nekim podacima, J. Hacskaylo (1963) borovac je osjetljiv na
nedostatak željeza. Istraživanja o utjecaju glavnih makro i mikro elemenata
na razvoj jednogodišnjih sadnica su pokazala da je kombinacija —Fe, prouzrokovala
najveći zastoj u visinskom i đebljinskom rastu biljaka. Uz to je udvostručena
u odnosu na kompletnu otopinu količina vode potrebna za tvorbu jednog
grama suhe biljne tvari (1650 ml/l gr).
219