03.09.2014 Views

Å UMARSKI LIST 5-6/1965

Å UMARSKI LIST 5-6/1965

Å UMARSKI LIST 5-6/1965

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

cStcano<br />

$umaegi»&<br />

ŠUMARSTVO POLJSKE<br />

Pošumljena je površina Poljske 7,962.000<br />

ha. Od toga je:<br />

državnih šuma<br />

6,264.000 ha<br />

privatnih šuma<br />

1,421.000 ha<br />

pod upravom raznih organizacija<br />

161.000 ha<br />

parkovi i gradske šume 56.000 ha<br />

Sveukupna je drvna masa 528,8 mil. kub.<br />

m u kojoj je:<br />

crnogoričnih vrsta 437,9 mil. kub. m<br />

bjelogoričnih<br />

91,9 mil. kub. m<br />

Prosječna drvna masa po hektaru iznosi<br />

86,3 kub. m, a u zrelim sastojinama oko 250<br />

kub. m. Drvna masa dozrelih i prezrelih<br />

sastojina je oko 71 mil. kub. m.<br />

Sječe se vrše u krugovima i to veoma<br />

uspješno. Za razliku od uobičajena 3—4 zahvata<br />

postupne sječe, ovdje se provode samo<br />

2, jer garantiraju intenzivniju i racionalniju<br />

eksploataciju sa istovremenim pošumljenjem.<br />

Taj postupak je ovakav. U mješovitim<br />

sastojinama gdje osnovna vrsta drva može<br />

biti hrast, omorika obična, jela i dr., posiječe<br />

se sastojina u krugovima promjera<br />

približno jednaka visini (do podrug visine)<br />

stabala. U tim se gnijezdima uspješno razvija<br />

naravni pomladak glavnih vrsta drva.<br />

Ujedno se obavlja sadnja ili sjetva drugih<br />

vrsta kojima želimo obogatiti sastav buduće<br />

šume. Kad pomladak ojača (nakon 7—15<br />

godina) provodi se čista sječa zrele šume.<br />

Taj je način sječe stekao dosta široku primjenu<br />

u Poljskoj, a vrijednost mu je u tome,<br />

što krugovi (gnijezda) mogu biti povoljno<br />

veliki u ovisnosti o heliofiliji i o<br />

drugim osobinama pomlatka.<br />

Sabiranje sjemena bora vrši se sa 140-<br />

-godišnjih dubećih stabala I boniteta, visokih<br />

30—35 m, pomoću švedskih ljestava.<br />

Osnovna je vrsta uzgoja bor. Osim bora<br />

kultivira se jela, ariš, hrast i druge vrste.<br />

Plantaža topola ima oko 3.000 ha.<br />

Ovdje, kao i u čitavoj Evropi pri podizanju<br />

crnogoričnih šuma (bor, omorika obična)<br />

obavezno se unosi i joha (do 500 jedinki<br />

po hektaru) da bi se tlo obogatilo dušikom<br />

i ubrzao proces stvaranja tla.<br />

Sadnice se iz rasadnika ne iskapaju kako<br />

je to običaj u proljeće, nego jeseni, a oslobođena<br />

površina odmah se zasije novim<br />

sjemenom. Iskopane se sadnice sačuvaju u<br />

jarkovima sa suhim pijeskom do proljeća,<br />

a pokriju se grančicama omorike obične.<br />

Kadgod se zaželi mogu se iskoristiti u proljeće<br />

bez obzira na vremenske prilike.<br />

Zivi se pijesak pošumljuje borom. Pješčana<br />

se površina prethodno zastire borovičinim<br />

grančicama, a onda se među te radove<br />

ukapaju sadnice bora (20—25 tisuća<br />

po ha). I ma da se borovičine grane dovoze<br />

izdaleka, ipak se to rcntira, jer se pod njezinim<br />

redovima zadržava vlaga što uzrokuje<br />

brz razvitak sadnica, koje se primaju sa<br />

95 do lOC'Vo. U Varšavskom vojvodstvu ima<br />

oko 20.000 ha pijesaka koji se ne iskorišćavaju<br />

u poljoprivredi, nego ih valja pošumiti.<br />

Zaslužuje da se spomene i masovna izrada<br />

domaćeg đubriva iz mrtvog pokrova<br />

šumskog tla. Tehnika je veoma jednostavna.<br />

Sa površina koje treba iskrčiti za rasadnike,<br />

poljoprivredna tla, a i za izgradnju<br />

putova, stelja se sabire i slaže na hrpu<br />

sa smjesom zemlje i kreča, da bi se smanjila<br />

kiselost prvobitnog materijala. Nakon<br />

dvije ili više godina (što ovisi o stepenu<br />

prerade setlje) dobiva se đubrivo visokog<br />

kvaliteta, koje iskorišteno u rasadniku brzo<br />

daje krupne sadnice.<br />

Dalje se govori o mehanizaciji u šumoprivredi,<br />

školama i udruženjima. Naučnotehničko<br />

udruženje inženjera i tehničara<br />

šumarstva i industrije za preradu drva<br />

Poljske — nmogobrojna je i utjecajna organizacija<br />

u koju su učlanjeni gotovo svi<br />

radnici dane grane gospodarstva (svega<br />

oko 13.000). Glavni je sadržaj rada Udruženja<br />

organiziranje naučno-tehničkih škola,<br />

seminara i kursova o novoj tehnici i<br />

tehnologiji radova. Osim toga ono održava<br />

konferencije i savjetovanja o raznim problemima<br />

šumoprivrede i industrije za preradu<br />

drva.<br />

Mnogo se poklanja pažnje izdavačkoj<br />

djelatnosti. Udruženje izdaje dva časopisa:<br />

»Poljska šuma« i »Industrija za obradu drva«.<br />

Dvaput godišnje izlaze zbornici o dostignućima<br />

inostrane šumoprivrede, koje<br />

sastavljaju članovi Udruženja. Redovno izlazi<br />

i Šumarski kalendar.<br />

Ove sažete podatke iznijela je delegacija<br />

sov. stručnjaka, koja je posjetila Poljsku<br />

(7—10. rujna 1964), a donijelo je Les. hozj.<br />

br. 3 — <strong>1965</strong>. Đ. K.<br />

270

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!