Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
UTJECAJ TLA NA USPIJEVANJE BOROVCA (P. STROBUS L.)<br />
U KULTURI »BUCICE« U HRVATSKOM ZAGORJU<br />
JAKOV MARTINOVIĆ đipl. inž. šumarstva i magistar iz područja pedologije<br />
Jugoslavenski institut za četinjače Jastrebarsko<br />
UVOD<br />
U proljeće 1958. godine osnovana je blizu Pregrade u Hrvatskom Zagorju<br />
kultura američkog borovca na površini nešto manjoj od 2 ha. Unatrag 2 godine,<br />
kolege na terenu primijetili su nepovoljne pojave u ovoj kulturi, koje su se<br />
očitovale u:<br />
— sušenju i propadanju pojedinih stabalaca;<br />
— slabom rastu i žućenju iglica na većem broju stabalaca.<br />
Navedene pojave zahvatile su jedan dio ove kulture.<br />
Budući da su rezultati prethodnih istraživanja upućivali da ova pojava nije<br />
uzrokovana nepovoljnim biotskim utjecajima, predloženo nam je od strane<br />
Šumskog gospodarstva Zagreb da istražimo da li su uzroci spomenutih pojava<br />
u pedološkim prilikama ove 3 + 7 godina stare kulture. S tim u vezi 3. i 4. XII<br />
1964. izvršili smo terenska pedološka istraživanja a zatim i potrebna laboratorijska<br />
istraživanja. Rezultati su istraživanja po našem mišljenju zanimljivi.<br />
Mogli bi biti praktično korisni za one koji se bave uzgajanjem američkog borovca<br />
a potiču na veću pažnju i daljnja istraživanja pedoloških prilika američkog<br />
borovca i drugih vrsta drveća brzog rasta, pa ih zato ovdje iznosimo.<br />
NEKI PODACI O DOSADAŠNJIM ISTRAŽIVANJIMA BOROVCA<br />
Kod nas se do danas nedovoljno raspravljalo i pisalo o ovoj vrsti šumskog<br />
drveća. Slabo su poznati i rezultati introdukcije borovca kod nas. Stoga ćemo<br />
podsjetiti na neke osnovne podatke o borovcu i to one koji su u vezi s ovim<br />
našim istraživanjem.<br />
Veoma korisne podatke o ovoj vrsti drveća na osnovu vlastitih i stranih<br />
istraživanja navodi D. Klepac (1963.). Prema ovim podacima američki borovac<br />
raste u Sjeveroistočnoj Americi od Sjeverne Georgije do Sjeverne Kanade.<br />
Najbolji razvoj postiže u državi Tennessee i Sjevernoj Karolini, na nadmorskoj<br />
visini 900 do 1200 m, gdje dostiže visinu do 67 m. U centralnom dijelu<br />
Nove Engleske borovac se proteže od morske razine do 750 m. Prirodni areal<br />
američkog borovca mnogo je proširen u Sjevernom dijelu Amerike. U Evropi<br />
uspijeva uspješno u blažoj klimi na pjeskovitim i svježim glinenim tlima uz<br />
godišnje oborine od 510 do 1020 mm. Američki borovac strada od gljive Cronartium<br />
ribicola, ali je manje ugrožen od ove bolesti ako je posađen među listačama<br />
pa se u novije vrijeme više upotrebljava za očetin javan je nego za osnivanje<br />
čistih sastojina. U pogledu ekoloških prilika to je vrlo plastična vrsta.<br />
218
Change language