You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
sljedica jakih posrednih i neposrednih privrednih utjecaja na biogeocenozu.<br />
Te promjene najznačajnije su među skiofitima koji se u borbi za održavanje<br />
i razvitak ekološki i biotski međusobno razmjerno dobro toleriraju.<br />
(Pojava potiskivanja heliofita skiofitima, npr. hrast—bukva, hrast-—grab, ariš—<br />
smrča i breza—jela, biološko-ekološki nije toliko složena kao npr. izmjena<br />
jela—bukva, smrča—bukva i smrča—jela). Kad je takva pojava ekonomski<br />
štetna zbog uzmicanja onih vrsta drveća koje imaju veći prirast, veću količinu<br />
tehnički upotrebljive drvne tvari, veću vrijednost i potražnju, tada od te biocenotske<br />
pojave nastaje privredni problem. Takav je problem u našoj zemlji:<br />
nadiranje i širenje naše rasprostranjenije vrste drveća bukve u arealu jele i<br />
smrče u području Dinarida.<br />
U vezi s kompleksnim bioekološkim istraživanjima bukve i s gospodarenjem<br />
u njenim sastojinama u Jugoslaviji, područje Dinarida veoma je važno<br />
jer zahvaća velik dio naše zemlje i jer se od sjeverozapada do jugoistoka proteže<br />
u Hrvatskoj u dužini od preko 400 km, a u užoj tektonskoj cjelini na području<br />
Jugoslavije u dužini od oko 850 km. Prema tomu, područje Dinarida u<br />
Hrvatskoj može, u širokoj prosječnosti, biti unekoliko reprezentant većine zapadnog<br />
područja Dinarida Jugoslavije, pa se naši zaključci mogu znatno odnositi<br />
na područje dinarskog planinskog lanca naše zemlje.<br />
Na temelju analize razmotrenih brojčanih podataka mogu se dati ovi zaključci:<br />
1. Učešće drvne mase bukve u mješovitim i čistim sastojinama prosječno<br />
je mnogo veće na južnim planinama Dinarida nego na sjevernim. U procentualnom<br />
odnosu, omjer smjese bukve na južnom području je mnogo veći od<br />
omjera te listače na sjevernom području, a raspon tog učešća iznosi 38% (na<br />
sjevernijoj planini Risnjaku) do 98% (na Južnom Velebitu). Planinski masiv<br />
Velike Kapele, koji se nalazi otprilike na južnom dijelu sjeverne trećine i na<br />
sjevernom dijelu južne dvije trećine dužine Dinarida, ima omjer drvne mase<br />
bukve i četinjača (56 : 44), podjednak prosječnom omjeru za čitav« područje<br />
Dinarida (55 :45). Planinski masiv Sjevernog Velebita koji, po dužini Dinarida,<br />
zauzima otprilike dio središnjeg područja tog planinskog lanca, ima obratan<br />
omjer drvne mase bukve i četinjača (62 : 38) nego Risnjak (38 : 62).<br />
2. Koliko su velike razlike u učešću bukve i četinjača, vidi se još bolje iz<br />
ovog odnosa: na južnom području (Lička Plješevica i Velebit) prosječan je postotak<br />
drvne mase bukve 72, a na sjevernom području (Risnjak, Velika i Mala<br />
Kapela) 49. Razlog tako velikoj razlici su najviše ekološke okolnosti, manje<br />
antropogeni i biotski utjecaji. Od ekoloških faktora najviše utječe klima. Južni<br />
krajevi imaju, naime, prosječno manje količine oborina i veću toplinu i suhoću<br />
nego sjeverni, a takve klimatske okolnosti više odgovaraju termokserofilnijoj<br />
bukvi nego termokserofobnijoj jeli i smrči. Od biotskih faktora (osim štetnih<br />
kukaca koji više napadaju četinjače) najjači utjecaj imala je velika agresivnost<br />
i jaka edifikatorska snaga bukve u odnosu na ekološki izbirljiviju, morfološki<br />
manje plastičnu i borbenu jelu (bukva je konkurentski snažnija, aktivna, a jela<br />
je više-manje pasivna, čeka i može decenijama čekati na otvaranje sklopa).<br />
3. Prosječno na čitavom području Dinarida u toku posljednjih 100—200<br />
godina razvio se jak proces proširivanja bukve i smanjivanja učešća jele i<br />
smrče: od najvišeg do najnižeg debljinskog razreda povećao se postotak drvne<br />
mase navedene listače od 40% do 68%, odnosno postotak drvne mase jele i<br />
smrče smanjivao se. Taj je proces bio mnogo intenzivniji u dalekoj prošlosti<br />
213
Change language