Vuk Karadzic Crna Gora i Crnogorci - Opština Berane

granice. Skoro sve danas žive tamošnje popove rukopoložio je, prije pet godina umrli,
vladika crnogorski Petar, i do 1808. godine on je rukopolagao popove i za Dalmaciju, kao
što je to rečeno u Wiener Jahrbücher (g, 1826). - Izgleda da su Mlečani promijenili
docnije svoju politiku prema Crnoj Gori, jer su uvidjeli (kao i druge s turskom granične
države) korist za sebe od jednog takog naroda, i rado su ostavljali crnogorskom vladici
vršenje duhovne vlasti, što su mnogo držali do toga što su Crnogorci s primorcima bili
srodni vjerom, jezikom itd. Otkako su Francuzi zauzeli ove krajeve, crnogorski je vladika
izgubio to pravo, jer se, kao što je rečeno, nije mogao s njima složiti u politici, i oni mu
zabrane da vrši dotadašnju duhovnu vlast u tijem krajevima. (Docnije su Francuzi
naimenovali naročitoga vladiku za Dalmaciju i Boku).
Kao što smo vidjeli početkom 16. stoljeća uvedena je s mitropolitom Đermanom duhovna
uprava (teokratija) u Crnoj Gori, a od mitropolita Danila prešlo je ovo dostojanstvo u
nasljeđe na porodicu Petrovića iz plemena Njeguša u katunskoj nahiji. Od ovoga
vremena vladika je imao prava da iz svoje porodice izabere sebi nasljednika. Sadašnji
crnogorski vladika sjedi na Cetinju, kao i njegov prethodnik, osnivač duhovne uprave.
Otkako su Turci 1623. godine spalili manastir koji je podigao Ivan Crnojević, sjedili su
mitropoliti ponajviše na planini Lovćenu ili na njegovoj istočnoj strani u ljetnjikovcu
Ivanovu, ili na jugozapadnoj strani u manastiru na Stanjevićima, i po drugijem mjestima s
ove strane. Narodne skupštine s mitropolitom okupljale su se uvijek na Cetinju.
Posljednji vladika Petar (umro 18. oktobra 1830. g.) živio je u Stanjevićima dok se nijesu
pojavili Francuzi u Kotoru i Budvi. Kako on, kao što je rečeno, nije bio dobro s
Francuzima, a taj manastir je bio udaljen od Budve samo nekoliko sahati, to se on, bojeći
se da ga Francuzi kao papu ne uhvate i odvedu u Francusku, preseli na Cetinje. Na
Stanjevićima ostane samo toliko ljudi, koliko je bilo potrebno da obrađuju polja i vode
ekonomiju. U najnovije vrijeme, a osobito od smrti vladičine, austrijska vlada polaže
pravo na Stanjeviće, ali Crnogorci protestuju protiv toga. - Oba manastira o kojima je
riječ, daleko izostaju iza običnijeh manastira u Srbiji i u Srijemu; i sam vladika živi vrlo
prosto, da ne rečem sirotinjski. Njegovi glavni i gotovo jedini dohoci su od zemlje koju je
zavještao Ivan, od manastira Stanjevića i nekoliko drugijeh u okolini Budve, i od udjela u
dobiti od ribolova na Skadarskom jezeru.
Osim vladike svaka nahija ima jednog serdara, a svako pleme jednog vojvodu, kneza i
barjaktara, i sva ova zvanja su nasljedna u nekijem porodicama. Osim ovijeh ima u
svakom plemenu znatnijih ljudi koji uživaju neki ugled i zovu se glavarima.
Pored vladike bio je do 1832. godine i svjetovni poglavar, koji se zvao guvernadur. I ovo
zvanje bilo je nasljedno u porodici Radonjića iz plemena Njeguša. Po svoj prilici ovo je
zvanje u Crnoj Gori odskora, ali kad je i kako je postalo, ne zna se. [9]
Posljednji guvernadur protjeran je zajedno sa porodicom pomenute godine (1832) iz
zemlje, jer je optužen da je pokušao poslije smrti vladike Petra da sebi prisvoji i duhovnu
i svjetovnu vlast.