strategija razvoja do 2015 - OpÄina Novi grad Sarajevo
strategija razvoja do 2015 - OpÄina Novi grad Sarajevo
strategija razvoja do 2015 - OpÄina Novi grad Sarajevo
- No tags were found...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Razvoj lahkošinskog sistema prevoza bi se trebao provesti u tri faze. U prvoj fazi <strong>do</strong> 2010. izvršiti poboljšanjapostojeće pruge, u drugoj fazi pristupilo be se nabavci savremenih lahkošinskih vozila, te započela iz<strong>grad</strong>nja novedionice pruge preko Hotonja <strong>do</strong> Vogošće. U trećoj fazi od <strong>2015</strong>. godine predviñena je modernizacija stanica iiz<strong>grad</strong>nja novih dionica. Kao dio rješenja ovog problema nameće se iz<strong>grad</strong>nja novoplaniranog kolosijeka pruge odRajlovca preko Butila <strong>do</strong> Blažuja, kao i planirano izmještanje “ispravljanje” željezničke pruge od Dvora <strong>do</strong> Priboja.Uvoñenjem brze pri<strong>grad</strong>ske željeznice koristila bi se isključivo moderna željezniča vozila sa elektrovučom.Vazdušni saobraćajPrema master-planu Meñunarodnog aerodroma <strong>Sarajevo</strong> i prema važećem Urbanističkom planu, planirano je iproširenje aerodroma u pravcu juga <strong>do</strong> magistralnog puta M18, ali taj dio je izvan područja kantona <strong>Sarajevo</strong>.12. PoštaPrioritetni projekti iz oblasti poštanskog saobraćaja na području kantona <strong>Sarajevo</strong> za relizaciju <strong>do</strong> 2010. godine suiz<strong>grad</strong>nja pošta: na Vratniku (općina Stari Grad), u Buljakovom potoku (općina <strong>Novi</strong> Grad), u Rajlovcu (općina<strong>Novi</strong> Grad) na Bistriku (općina Stari Grad) na Soukbunaru (općina Stari Grad), u Bačićkom polju (općina Ilidža), ina Otesu (općina Ilidža).13. TelekomunikacijeIz oblasti fiksne telefonije, koja je najrazvijenija na kantonu <strong>Sarajevo</strong> u odnosu na druge, <strong>do</strong>ći će <strong>do</strong> primjene novihtehnologija u pristupnim mrežama. Prije svega to će biti optički kablovi, a i novi bežični sistemi koji ćeširokopojasnim pristupom riješiti mnoge probleme komunikacija na nivou govora i posebno interneta sa svimnjegovim servisima. Telekom-operatori će se pojaviti kao konkurencija kablovskim TV operatorima na područjimakoje ovi nisu ili neće pokrivati svojom infrastrukturom. Procjenjuje se da će sa sadašnjih 170.000 pretplatnika brojporasti na oko 200.000 na kraju 2010. godine, što će predstavljati penetraciju od oko 50 fiksnih telefona na 100stonovnika, a što je još uvijek ne<strong>do</strong>voljno i predstavlja <strong>do</strong>nju granicu na listi srednje razvijenih zemalja Evrope.U mobilnoj telefoniji očekuje se relativno veliko povećanje broja korisnika, sa sadašnjih 200.000 korisnika na oko300.000 što će biti stepen <strong>razvoja</strong> približan onome danas u EU. Uvodit će se nove generacije mobilne telefonije.Posebna pažnja bit će posvećena iz<strong>grad</strong>nji novih baznih stanica, očekuje se samo za potrebe BH telekoma sasadašnjih 70 za još 50 baznih stanica.14. Snabdijevanje vo<strong>do</strong>m i odvodnja otpadnih i oborinskih vodaDugoročno rješenje vo<strong>do</strong>snabdijevanja kantona <strong>Sarajevo</strong> osigurat će se kroz budući razvoj vo<strong>do</strong>vodnih sistema, štoće biti provedeno u tri perioda: prva etapa realizacije (dvije <strong>do</strong> tri godine); druga <strong>do</strong> 2023. godine i postplanskiperiod koji će biti u funkciji zaštite kori<strong>do</strong>ra.Gubici vode se smatraju jednim od najvećih problema, <strong>do</strong>stigli su 65% od ukupno proizvedene vode, od čega sutehnički gubici 59%. Cilj je smanjenje gubitka na 40%. Program smanjenja gubitka treba provesti putemrekonstrukcije vo<strong>do</strong>vodne mreže i to: zamjena cjevovoda radi <strong>do</strong>trajalosti, radi ne<strong>do</strong>statnih profila, neadekvatnogcijevnog materijala kao i sve veće učestalosti evidentiranih kvarova. Slijedeći korak je racionalizacija svih vi<strong>do</strong>vapotrošnje pitke vode.Iz<strong>grad</strong>nja primarnih objekata centralnog vo<strong>do</strong>vodnog sistemaSukladno pravcima urbanog <strong>razvoja</strong>, za naselja u <strong>do</strong> sada neurbaniziranim područjima kao i imajući u vidu potrebebudućih privrednih subjekata, potrebno je iz<strong>grad</strong>iti primarne objekte u sistemu vo<strong>do</strong>snabdijevanja a topodrazumijeva iz<strong>grad</strong>nju novih rezervoara, pumpnih stanica, te transportnih cjevovoda izmeñu novih pumpnihstanica i rezervoara. Osnovni pravci urbanog <strong>razvoja</strong> i povećanje radnih zona Kantona su <strong>do</strong>lina rijeke Zujevine(Mostarsko raskršće i Gladno polje), <strong>do</strong>lina rijeke Bosne (Ilijaš) i područja Sarajevskog polja (Reljevo, Rajlovac,Briješće).Za sva urbanizirana naselja potrebno je iz<strong>grad</strong>iti distributivnu mrežu kako bi se voda iz novih rezervoara mogla<strong>do</strong>vesti <strong>do</strong> potrošača. Uključenje bespravno priključenih potrošača na vo<strong>do</strong>vodni sistem vršit će se nakondefiniranja statusa objekata.Stavljanje u funkciju centralnog <strong>grad</strong>skog ureñaja za prečišćavanje otpadnih voda je prioritet od najvećeg značaja,jer <strong>Sarajevo</strong> ispuštanjem neprečišćenih otpadnih voda u samom gornjem toku rijeke Bosne, predstavlja najvećegpojedinačnog zagañivača u slivnom području rijeke Save, pa vjerovatno i u Crnomorskom slivnom području.59
Change language