strategija razvoja do 2015 - Općina Novi grad Sarajevo

4.5. Oblast zdravstva29. Brojem ambulanti na teritoriju općine N.G. Sarajevo najveći broj ispitanika, 84,3%, je zadovoljan, 6% jedjelimično zadovoljno, 9,5% je nezadovoljno, a 0,3% je bez stava. S obzirom na visok procenatzadovoljstva grañana brojem ambulanti, možemo zaključiti da je stanje u općini zadovoljavajuće, odnosnoda postoji zadovoljavajući broj ambulanti.30. Brojem zdravstvenih radnika (ljekara, stomatologa, itd), visoka natpolovična većina ispitanika, 81,5%, jezadovoljna, 6,8% je djelimično zadovoljno, 10,5% je nezadovoljno, a 1,3% je bez stava. Rezultatiistraživanja po ovom pitanju navode nas na zaključak da je broj zdravstvenih radnika u općini N.G Sarajevozadovoljavajući.31. Opremljnošću ambulanti (internistička i specijalistička oprema i sl.), visoka natpolovična većina ispitanika,74,8%, je djelimično zadovoljna, 12% je nezadovoljno, 11,3 je zadovoljno, a 2% je bez stava. Značajnanatpolovična većina djelimično zadovoljnih ispitanika navodi na zaključak da je potrebna odreñena dodatnaoprema za ambulante, pa i modernizacija u nekim segmentima.32. Ljekarskim uslugama primarne zdravstvene zaštite visoka natpolovična većina ispitanika odnosno 77,3%, jedjelimično zadovoljna, 11% je zadovoljno, 10% je nezadovoljno, 1,8% je bez stava.33. Brojem apoteka na teritoriju općine N.G. Sarajevo natpolovična većina ispitanika, 71,3%, djelimično jezadovoljna, 23,8% je zadovoljno, 4,5% nezadovoljno, i 0,5% je bez stava. Natpolovična većina djelimičnozadovoljnih i značajan procenat zadovoljnih ispitanika navode na zaključak da je stanje po pitanju brojaapoteka u općini dobro, s tim da, respektirajući 71,3% djelimično zadovoljnih ispitanika, možemo reći dabi otvaranje novih apoteka bilo potrebno.34. Ljubaznošću zdravstvenih radnika natpolovična većina ispitanika, 77% , djelimično je zadovoljna, 10% jenezadovoljno, 8,4% je zadovoljno, a 4,6% je bez stava. Uzimajući u obzir natpolovičnu većinu djelimičnozadovoljnih ispitanika, možemo zaključiti da je stanje po pitanju ljubaznosti zdravstvenih radnika dostadobro, ali da postoji potreba za dodatnim unapreñenjem odnosa/ljubaznosti zdravstvenih radnika premagrañanima.4.6. Oblast socijalne sigurnosti35. Programi socijalne zaštite za nezaposlene (demobilisane borce i druge) ne postoje, stav je velike većinaispitanika, odnosno 83,3% se slaže sa tvrdnjom da programi socijalne zaštite za nezaposlene ne postoje, dokse 9,5% djelimično slaže sa ovom tvrdnjom, 4% se ne slaže, 3,3% je bez stava. Na osnovu rezultatamožemo zaključiti da se pitanju socijalne zaštite nezaposlenih treba posvetiti značajno mjesto u ciljuiznalaženja rješenja socijalne zaštite za ovu grupu stanovništva.36. Subvencije za ugrožene kategorije grañana (grijanje, obdanište, jednokratna finansijska pomoć i dr.) su vrlomale, što potvrñuje i stav 88,5% ispitanika da su subvenicije za ugrožene kategorije grañana vrlo male,5,8% djelimično se slaže sa ovom tvrdnjom, 3,3% se ne slaže, a 2,5% je bez stava. Na osnovu rezultatazaključujemo da su subvenicije za ugrožene kategorije grañana vrlo male, te da bi iste bilo potrebnopovećati u cilju zadovoljena osnovnih životnih potreba ugroženih kategorija grañana.37. Nedostatak sigurnih kuća (privremeni smještaj žrtava nasilja u porodici i dr.) potvrñuje stav većine odnosno71,5%, ispitanika, 6,8% djelimično se slaže sa ovom tvrdnjom, 5,8% se ne slaže, a 16% ispitanika je bezstava. Rezultati istraživanja upućuju na zaključak da na teritoriju općine postoji potreba za ovakim oblikomsocijalne zaštite, te da bi proširenje kapaciteta postojećih i izgradnja novih sigurnih kuća bilo poželjno.38. Finansijska sredstva za zadovoljenje potreba socijalne sigurnosti ugroženih kategorija grañana sunedovoljna, stav je visoke većine ispitanika, 89,3%, 4,8% djelimično se slaže sa ovom tvrdnjom, 2% se neslaže, a 4% je bez stava. Ovakva struktura odgovora navodi nas na zaključak da bi finansijska sredstva zazadovoljenje ugorženih kategorija grañana trebalo povećati.68