U cilju povećanja efikasnosti postojećeg centralnog kanalizacionog sistema (u starijim urbanim dijelovima) iiz<strong>grad</strong>nji separatne kanalizacione mreže, kao što je to urañeno u novijim dijelovima urbanog područja pošto je ovosložen i dugoročan zadatak, a neće se ni fizički moći provesti u najužem urbanom području, preporuka je iz<strong>grad</strong>njakišnih preliva na najznačajnijim potezima postojećeg mješovitog sistema u četiri <strong>grad</strong>ske općine.U svrhu uvezivanja u centralni kanalizacioni sistem treba nastaviti iz<strong>grad</strong>nju novih kolektora i proširenjekanalizacione mreže u skladu sa pravcima urbanog <strong>razvoja</strong>, uvažavajući činjenicu da bi prioritet u realizaciji trebaliimati kolektori u novoizgrañenim jugozapadnim dijelovima kantona. Njihovo nepostojanje sada predstavlja realnupotencijalnu opasnost za resurse podzemne vode za piće.Potrebno je izvršiti rekonstrukciju postojećih primarnih kolektora za otpadne vode koji zbog lošeg izvoñenja ineodržavanja funkcionalno ne za<strong>do</strong>voljavaju ni sadašnje potrebe (hadžički, blažujski, rajlovački)Kontinuirana iz<strong>grad</strong>nja separatne kanalizacione mreže za urbana područja kantona, koja su neovisna od centralnogkanalizacionog sistema, treba biti nastavljena, a u skladu sa konkretnim uslovima.Neophodno je separatnom kanalizacionom mrežom opremiti područja na kojima će biti izvršena legalizacijabespravne <strong>grad</strong>nje.Imajući u vidu realnu situaciju na terenu, bilo bi neophodno iz<strong>grad</strong>iti lokalni ureñaj za prečišćavanje na lokalitetuDvor (Rajlovac) i odustati od ranije planirane pumpne stanice koja je otpadne vode stanovnika smještenih nizvodno,trebala pumpanjem vraćati na centralni ureñaj za prečišćavanje.U narednom periodu potrebna je znatno obimnija iz<strong>grad</strong>nja kanala za odvodnju oborinskih voda, posebno napadinskim dijelovima kantona, kako zbog <strong>do</strong>stizanja nivoa opremanja primjerenog urbanom području, tako i usvrhu saniranja postojećih i sprečavanja pojave novih klizišta, koja predstavljaju jedan od najvećih problemakantona.Kontinuirani zadatak treba da bude zamjena <strong>do</strong>trajale kanalizacione mreže u čijoj je realizaciji (zbog rata) <strong>do</strong>šlo <strong>do</strong>značajnog zaostatka.15. EnergetikaU planskom periodu kanton <strong>Sarajevo</strong> će zadržati <strong>do</strong>sadašnji osnovni koncept snabdijevanja energijom ienergentima, preko primarnih sistema za kontinuiranu <strong>do</strong>bavu energije: elektroenergetskog i gasnog, kao i prekopojedinačnih isporuka tečnog naftnog gasa, tečnih i čvrstih goriva, putem cestovnog saobraćaja ili željeznice iodgovarajućih skladišta.Usmjeravanje i praćenje <strong>razvoja</strong> centralnog toplifikacionog sistema, kojim gazduje KJKP “Toplane” kao najvećegpotrošača energije u KS mora biti kontinuirani proces, putem opsežnih istraživanja, koja bi uzela u obzir sveosobenosti KS i šire regije, ekološke uslove, fizičke kaarakteristike prostora, postojeća rješenja u oblasti opskrbetoplotnom energijom-snabdijevanje gasom, mogućnost sistema za korištenje različitih oblika energije,racionalizaciju korištenja postojećeg sistema.Struktura potrošnje po stanovniku (MWh/st)Finalna energija 2003 2023Čvrsta goriva 0,43 0,43Tečna goriva 3,28 3,88Zemni gas 3,24 3,66Električna nergija 2,42 2,7560
Razvoj elektroenergetskog sistema u planskom periodu odvijat će se u cilju <strong>do</strong>voñenja pogonske spremnosti ipouzdanosti na za<strong>do</strong>voljavajući nivo, povećanja ekonomičnosti u napajanju (smanjenje gubitaka) te povećanjeinstalisane snage za potrebe priključenih i novih potrošača.16.Ugroženost područjaMinska poljaUkupna površina na području KS za koju postoji sumnja da je minirana iznosi 12,15% u odnosu na ukupnupovršinu kantona. Do sada je na području Kantona ukupno deminirano 6.000 m 2 .Kontaminirana područjaIzazvana ratnim dešavanjima, upotrebom municije sa osiromašenim uranijom, nalaze se na području KS, u općiniHadžići.PoplavePotreba zaštite od poplava zahtijeva sinhronizovanu i ubrzanu akciju, sprovoñenje preventivnih planskih mjeraureñenja slivnih područja rijeka na teritoriji kantona i to: rijeke Bosne, Miljacke, Zujevine, Željeznice, Dobrinje iTilave.Klizanje tlaČesta pojava u mnogim područjima kantona, vezana je za odreñene hidrogeološke karakteristike tla. Na područjukantona <strong>Sarajevo</strong> locirano je 767 klizišta, od čega su 402 aktivna i 365 neaktivnih.17. Komunalni objekti i površinePlanirana površina obuhvata proširenje deponije sa sadašnjih 52,5 ha (sa zaštitinim pojasom), prema Urbanističkomplanu (16,5 ha korisne površine – površine bez zaštitnog zelenog pojasa) na 94,5 ha, a što bi za<strong>do</strong>voljilo potrebe zaodlaganjem otpada <strong>do</strong> 2023. (2030.) godine. Proširenje bi obuhvatilo prostor današnjeg zaštitinog zelenog pojasa,čija granica bi se takoñe trebala korigovati u odnosu na predloženo proširenje.18. Pijace i tržnice (snabdijevanje)U fazi <strong>razvoja</strong>, težište je na kvalitetnom snabdijevanju svih grañana na području kantona <strong>Sarajevo</strong>, uz respektiranjespecifičnih potreba stanovništva na pojedinim područjima.Potrebno je:-iz<strong>grad</strong>iti tržišno-snabdjevački centar Stup, sa pratećim sadržajima-iz<strong>grad</strong>nja pijace na veliko- Mostarsko raskršće-obezbijediti <strong>do</strong>datne sadržaje objekata tržnica i pijaca u cilju njihovog dvadesetčetvoročasovnog funkcionisanjaPrema prijedlogu lokacija za pijace na području KS, u perspektivi bi trebalo za namjenu snabdijevanja predvidjetidvadesetak pijaca, te više tržnih centara, tržno-snabdjevačkih centara, pijaca na veliko.19. GrobljaPovećanje kapaciteta postojeće mreže grobalja u funkciji za<strong>do</strong>voljenja potreba <strong>do</strong> 2023. godine relizirat će sepoduzimanjem slijedećih aktivnosti:-iz<strong>grad</strong>njom planiranog groblja Dolac-proširenjem groblja Bare-ureñenjem novih parcela na groblju Vlakovo-ureñenjem i održavanjem aktivnih i zatvorenih grobalja.61