LJUDSKA PRAVA U BOSNI I HERCEGOVINI 2008 - Centar za ...

Ljudska prava u pravnim propisimaNavedena odredba se sastoji iz dva dijela – prvi se odnosina klasični pojam ocjene ustavnosti zakona i samo u ovoj odredbise daje mogućnost ocjene zakonitosti od strane Ustavnog suda.Drugi dio odredbe, razmatranje Ustavnog suda ne veže se zakonkretnu zakonsku odredbu, odnosno zakon kao cjelinu, negouvodi nadležnost da Ustavni sud ispita postojanje ili domašajnekog općeg pravila međunarodnog prava koje je bitno za odlukusuda, ne vezujući odluku Ustavnog suda za konkretni zakon ilipojedinu njegovu odredbu. Primjenom jezičkog tumačenja, to biznačilo da bilo koja odredba koja je na snazi u pravnom poretkuBosne i Hercegovine (uključujući i ustavne odredbe kao diocjeline pravnog poretka jedne države), može biti podvrgnutprocjeni o usklađenosti sa temeljnim principima međunarodnogprava.Ustavni sud, po općem pravilu, može podržati zakonrelevantan za odluku nižeg suda ili ga proglasiti nevažećim.Pomenuti niži sud je potom obavezan postupiti u skladu saodlukom Ustavnog suda.Na žalost, iako je svrha ove nadležnosti Ustavnog suda dakroz aktivan pristup redovnih sudova dođe do diferencijacijenadležnosti Ustavnog od redovnih sudova, te da kroz djelovanjeUstavnog suda, dođe do umanjenja broja predmeta u kojima seutvrđuje povreda prava pojedinaca koja svoje izvorište imaju uzakonodavstvu, ova nadležnost je najmanje zastupljena u raduUstavnog suda – donesene su tek četiri odluke Ustavnog suda pozahtjevima redovnih sudova. Uzrok ovako malog broja zahtjevapo ovoj nadležnosti Ustavnog suda može biti i činjenica daustavni sudovi entiteta imaju sličnu nadležnost i da je značajnoveći broj ove vrste predmeta pred entitetskim ustavnim sudovima,posebno pred Ustavnim sudom FBiH, ali ti predmeti se,uglavnom, odnose na kantonalne propise za koje Ustavni sudBosne i Hercegovine nije ni nadležan.48