LJUDSKA PRAVA U BOSNI I HERCEGOVINI 2008 - Centar za ...

Ljudska prava u pravnim propisimadok je Dom formiran kao sudsko tijelo koje donosi konačne iobavezujuće odluke u slučajevima kršenja ljudskih prava građanaBiH, Ombudsman je institucija čije odluke imaju karakterautoritativnih, ali pravno neobavezujućih preporuka za tijela vlastina nivou BiH. Pored Ombudsmana za ljudska prava BiH, od 1995.godine, odnosno 2000. godine, takva institucija postoji i na nivouFederacije BiH, odnosno Republike Srpske. Prestankom mandataDoma za ljudska prava 31. decembra 2003. godine, OmbudsmanBiH je ostao jedina državna institucija za zaštitu ljudskih prava nanivou BiH, dok su Ombudsman FBiH i Ombudsman RepublikeSrpske nastavili da djeluju na rješavanju slučajevaneodgovarajućeg rada javne uprave i kršenja ljudskih pravagrađana na nivou entiteta.Ombudsman za ljudska prava Bosne i Hercegovine počeoje sa radom 1996. godine, kada je tu funkciju vršila jedna osoba,strani državljanin. Početkom 2004. godine, instituciju preuzimajudržavljani BiH, ali se, kako je to već uobičajeno u našoj zemlji,broj ombudsmana povećava na tri. U aprilu 2006. godine usvojenesu izmjene i dopune Zakona o Ombudsmanu za ljudska pravaBiH, na osnovu kojih se uspostavlja jedinstvena strukturaombudsmana u našoj zemlji, koja podrazumijeva i prestanak sradom takvih institucija na nivou entiteta.Brojni su razlozi za ujedinjenje institucije ombudsmana uBiH i ukidanje njenih ekvivalenata na nivou entiteta. Ti suargumenti možda ponajbolje sumirani u Godišnjem izvještajuOmbudsmana za ljudska prava BiH iz 2003. godine, u kojem senavodi da će ujedinjenje institucije i smanjenje brojaombudsmana sa devet na tri donijeti „bolju uslugu uz manjetroška“, te eliminirati „zbunjenost javnosti, kontradikcije,dupliranje, probleme koordinacije i dvostruke administracije“.Ujedinjenje ovih institucija je i jedna od postprijemnihobaveza Bosne i Hercegovine prema Vijeću Evrope. Pored toga, itijela Ujedinjenih nacija, zadužena za implementaciju konvencija58