Izvještaj o <strong>stanju</strong> uređenja <strong>prostora</strong> <strong>za</strong> <strong>2009.</strong> <strong>godinu</strong>Prema podacima Uprave <strong>za</strong> nekretnine, na teritoriji <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> ima 39.922 bespravosagrađenih objekta, od čega je najveći broj u Glavnom gradu – Podgorici, 16.430objekata.Bespravni objekti, prema podacima Uprave <strong>za</strong> nekretnine, tabelarni prikaz :OPŠTINAAndrijevicaBarBeraneBijelo PoljeBudvaCetinjeDanilovgradHerceg NoviKolašinKotorMojkovacNikšićPlavPljevljaPlužinePodgoricaRožajeŠavnikTivatUlcinjBESPRAVNI OBJEKTI34323781619251340132712288432461323558011072072416430804-27685134Žabljak 166UKUPNO39922Međutim, broj bespravnih objekata je znatno je veći u odnosu na podatke date odstrane organa <strong>za</strong> nekretnine, pogotovu ako se ima u vidu činjenica da značajan brojbespravnih objekata nije upisan u katastar nepokretnosti (po novom Zakonu ukatastar nepokretnosti može se upisati samo objekat <strong>za</strong> koji je izdata upotrebnaCrna Gora; Ministarstvo uređenja <strong>prostora</strong> i <strong>za</strong>štite životne sredine 52
Izvještaj o <strong>stanju</strong> uređenja <strong>prostora</strong> <strong>za</strong> <strong>2009.</strong> <strong>godinu</strong>dozvola, a to podrazumijeva prethodno izdatu građevinsku dozvolu) - a da lokalnesamouprave, nijesu ispoštovale <strong>za</strong>konsku obavezu, popisa bespravnih objekata.Za ovoliki broj bespravnih objekata uzroci su mnogobrojni, počev od demografskihprocesa, ekonomskog statusa Države i stanovništva, planske „nepokrivenosti“,neadekvatnog nadzora (državnog i lokalnog), administrativnih kapaciteta, manjkaodgovornosti bespravnih graditelja <strong>za</strong> državno dobro itd.Može se, pri tome, konstatovati da postoji nekoliko kategorija bespravnih graditelja .Jedni su oni koji su gradili bespravno da bi riješili stambeno pitanje (stanje socijalnepotrebe, poboljšanje uslova stanovanja), <strong>za</strong>tim bespravni graditelji poslovnih <strong>prostora</strong>koji su im obezbjeđivali ekonomsku sigurnost, te bespravni graditelji stambenih,poslovnih i stambeno - poslovnih zgrada, podignutih <strong>za</strong>rad sticanja profita (prodaja,<strong>za</strong>kup).Bespravna gradnja najviše je izražena u centralnoj i primorskoj regiji, dakle uekonomsko najrazvijenijim djelovima Države, pa se, s tim u vezi, može postavitipitanje o obave<strong>za</strong>ma pojedinih kategorija bespravnih graditelja prema Državi, kojebi trebale biti i fiskalno iska<strong>za</strong>ne.4.2. Mjere <strong>za</strong> suzbijanje bespravne gradnjeDržava ulaže velike napore u cilju suzbijanja bespravne gradnje i o tom pitanjupostoji najširi društveni konsenzus. Na tom planu, dva su osnovna <strong>za</strong>datka: <strong>za</strong>ustavitibespravnu gradnju, poštujući principe Bečke deklaracije, te izvršiti, moguće,uklapanje objekata u planski dokument.Zaustavljanje bespravne gradnje odnosno njeno smanjenje na najmanju mogućumjeru, <strong>za</strong>visi od suzbijanja uslova koji su do nje doveli. U tom pravcu postignuti suznačajni rezultati u pogledu izrade planske dokumentacije, jačanja sistemainspekcijskog nadzora uspostavljenog novim Zakonom. Takođe, u toku su aktivnostina uspostavljanju informacionog sistema, koji treba da sadrži sve neophodnepodatke ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong> detektovanje bespravne gradnje.Evidentan nedostatak stručnog kadra <strong>za</strong> obavljanje poslova inspekcijskog nadzora upojedinim upravnim oblastima, a u koje, svakako, spada i oblast uređenja <strong>prostora</strong> iizgradnje objekata – uslovio je da se u Zakon o inspekcijskom nadzoru, čije suizmjene i dopune usvojene, inkorporiraju rješenja koja se odnose na mogućnostobavljanja ovih poslova, putem prenošenja odnosno povjeravanja - i pravnim licima.Ta rješenja predstavljaju institucionalni pomak <strong>za</strong> obezbjeđenje deficitarnog,inspekcijskog kadra.Jedna od važnih, preduzetih mjera <strong>za</strong> <strong>za</strong>ustavljanje bespravne gradnje je <strong>za</strong>konskopropisivanje obaveze da se u katastar nepokretnosti ne može upisati objekat <strong>za</strong> kojinije izdata upotrebna dozvola, koja se, inače, izdaje samo <strong>za</strong> objekat ili dio objekta<strong>za</strong> koji je izdata građevinska dozvola. Ovim se rješenjem, ustvari, onemogućavapravni promet bespravnih objekata, koji je u dosadašnjem periodu bio veomaizražen.Imajući u vidu činjenicu da se <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu i unapređenje <strong>prostora</strong> nijesu poka<strong>za</strong>le kaoadekvatne samo mjere - sankcije koje u domenu bespravne gradnje preduzimajuCrna Gora; Ministarstvo uređenja <strong>prostora</strong> i <strong>za</strong>štite životne sredine 53