Izvještaj o stanju uređenja prostora za 2009. godinu - Vlada Crne Gore

Izvještaj o stanju uređenja prostora za 2009. godinug) stvarnje uslova za investiciona ulaganja visokih, održivih standarda;h) povezivanje Države s evropskim prostornim cjelinama;2. Država je u poslednjih nekoliko godina, koje karakterišu izmijenjene geopolitičkeprilike, započela proces reformi politike uređenja prostora. Posvećenostprojektovanim ciljevima, preduslov je daljeg razvoja Crne Gore i njenogpozicioniranja na globalnoj mapi, kao prepoznatljive mediteranske destinacije.Realizacija ciljeva politike uređenja prostora, kao proces, obezbjeđuje unapređenjevrijednosti prostora i životne sredine te, kao krajnje ishodište, unapređenje kvalitetaživota stanovništva.Stanje uređenja prostora u Crnoj Gori bazirano je na nekoliko krupnih izazovasveukupnog razvoja. Politikom uređenja prostora neophodno je dati konačneodgovore na izazove ekologije i ekonomije – imajući, pri tome, u vidu i osnovnekarakteristike prostora u pogledu ograničenosti, neobnovljivosti i potrebe da njegovedobrobiti dijeli veći broj korisnika;3. Polazeći od sadržine koncepta održivog razvoja, koji podrazumijeva balansekonomskih, socijalnih i ekoloških zahtjeva – jasno je da ovi zahtjevi i, shodno tomeuspostavljeni principi, trebaju biti sastavni dio politike uređenja prostora.Strateški dokumenti na tom planu su Prostorni plan Crne Gore i Strategija održivograzvoja Crne Gore - čiji je jedan od osnovnih principa integrisanje životne sredine urazvojne politike, a to znači i u politiku uređenja prostora;4. Uređenje obalnog područja predstavlja dominantni izazov politike uređenjaprostora. Postojeći trendovi urbanizacije oličeni u planovima i ambicijama lokalnihsamouprava prijete da u velikoj mjeri i trajno potroše taj prostor za razne privredne idruge ljudske aktivnosti. Da bi se identifikovani problemi prevazišli i obezbijediloodrživo upravljanje morem i obalnim područjem potrebno je raditi na temeljnimpromjenama postojećeg stanja. Jedan od prioritetnih zadataka na tom planu je iuvođenje integralnog upravljanja obalnim područjem, te implementacija Konvencije ozaštiti morske sredine i priobalnog područja Sredozemlja (Barselonska konvencija),sa pratećim protokolima.Imajući u vidu da obala predstavlja značajan dio crnogorskog identiteta, jasno je danova izgradnja na obali, mora biti izraz savremenog društva koje vodi računa oslojevima istorijskih vrijednosti i - ne dozvoljava uvoz recikliranih projekata turističkihresorta, koji su već degradirali obalne prostore Mediterana. Odgovarajućimnormativnim djelovanjem, potrebno je onemogućiti ekspanziju stambene izgradnje,posebno u zonama rezervisanim za razvoj turizma u obalnom pojasu;5. U oblasti uređenja prostora donijeta je nova legislativa (Zakon o uređenju prostorai izgradnji objekata, podzakonska akta), donijeti novi planski dokumenti, intenziviranasaradnja sa lokalnim samoupravama, angažovana brojna strana lica u procesuizrade planskih dokumenata, obezbjeđena znatna finansijska sredstava – što svepredstavlja neophodne preduslove za proces reforme.Kvalitetno i stučno utemeljeno zakonodavstvo i, po tom osnovu, donijeti planskidokumenti, predstavljaju osnovni državni okvir ovog segmenta politike razvoja ipresudno utiču na poboljšanje stanja uređenja prostora.To je, naravno, proces u komCrna Gora; Ministarstvo uređenja prostora i zaštite životne sredine 57