Izvještaj o <strong>stanju</strong> uređenja <strong>prostora</strong> <strong>za</strong> <strong>2009.</strong> <strong>godinu</strong>opštinama u sjevernoj regiji , formiranje institucija, obezbjeđenje adekvatnog učešćajavnosti, uspostavljanje integralnog informacionog sistema.U urbanim sredinama <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> živi 62 % ukupnog stanovništva, na čiji kvalitetživota negativno utiču brojni problemi urbanog razvoja. Na drugoj strani,nekontrolisano širenje urbanih cjelina, kao i neprimjenjivanje standarda održivegradnje, negativno utiču na prostor i kvalitet životne sredine uopšte.Prioritetni <strong>za</strong>daci, u cilju prevazilaženja problema urbanog razvoja, odnose se najasno definisanje politike urbanog razvoja, <strong>za</strong>ustavljanje bespravne gradnje uzpoštovanje principa Bečke deklaracije, poboljšanje kvaliteta života i bezbjednosti uurbanim sredinama, s posebnim osvrtom na uslove života specifičnih ciljnih grupa, teuspostavljanje odgovornog odnosa građana prema urbanoj sredini.Pri tome, treba imati u vidu da kvalitetno održivo planiranje i izgradnja objekata sakvalitetom koji poštuje tradiciju, a prihvata nove ekološke i energetske tehnologije,podiže kvalitet života i stvara uslove <strong>za</strong> dodatno investiranje.1.3.1. Integralno upravljanje obalnim područjemProstorni plan <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> je jedan od strateški najznačajnijih dokumenata ukupnograzvoja Države, koji definiše interakcije ključnih razvojnih smjernica, te prostornihresursa <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, po svim vitalnim parametrima, uključujući i obalno područje.Takođe, Strategija održivog razvoja odnosi se i na pitanja mora i obalnog područja i,sledstveno tome, njome je konstatovano da je obalno područje u velikoj mjeri„potrošeno“ <strong>za</strong> razne privredne i druge ljudske aktivnosti, budući da je pretrpjeloznačajne izmjene prirodnih i pej<strong>za</strong>žnih vrijednosti. Da bi se identifikovani problemiprevazišli i obezbijedilo održivo upravljanje morem i obalnim područjem, potrebno jeraditi na temeljnim promjenama postojećeg stanja. Jedan od prioritetnih <strong>za</strong>dataka natom planu je i sprovođenje integralnog upravljanja obalnim područjem, teimplementacija Konvencije o <strong>za</strong>štiti morske sredine i priobalnog područjaSredozemlja ( Barselonska konvencija) sa pratećim protokolima.Potpisivanjem Sporazuma o stabili<strong>za</strong>ciji i pridruživanju, Crna Gora je preuzelaobavezu usklađivanja crnogorskog <strong>za</strong>konodavstva sa <strong>za</strong>konodavstvom Zajednice,kao i njegovog efikasnog sprovođenja. Crna Gora se obave<strong>za</strong>la da sačini posebanprogram <strong>za</strong> sprovođenje Sporazuma o stabili<strong>za</strong>ciji i pridruživanju, a što je utvrđenočlanom 72 tog Sporazuma.U tom cilju, sačinjen je Nacionalni program <strong>za</strong> integraciju <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u EU <strong>za</strong> period2008 – 2012 <strong>godinu</strong>, koji tretira i pitanje mora i obalnog područja i predviđadonošenje nove legislative. Kada je prostor u pitanju, ovdje se prvenstveno radi oZakonu o ratifikaciji Protokola o integralnom upravljanju priobalnim područjemSredozemlja i izmjeni aktuelnog Zakona o morskom dobru ili, pak, izradi novogpropisa o priobalnom području, u skladu sa Barselonskom konvencijom i pratećimprotokolima.Kod elaboracije pitanja obalnog područja najznačajnije mjesto, svakako, ima, nesamo zbog svoje ekonomske valori<strong>za</strong>cije, Morsko dobro.Crna Gora; Ministarstvo uređenja <strong>prostora</strong> i <strong>za</strong>štite životne sredine 6
Izvještaj o <strong>stanju</strong> uređenja <strong>prostora</strong> <strong>za</strong> <strong>2009.</strong> <strong>godinu</strong>Morsko dobro – javno dobro <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, izuzetno je složeno pitanje, pravni institut, <strong>za</strong>koji je potrebno obezbijediti adekvatne institucionalne i <strong>za</strong>konske okvire.Potpuno i cjelovito upravljanje i korišćenje Morskog dobra treba sagledati ne samosa aspekta matičnog propisa o morskom dobru, već i drugih propisa o uređenju<strong>prostora</strong>, građenju, lukama, moru, <strong>za</strong>štiti životne sredine, morskom ribarstvu, <strong>za</strong>štiteprirode, spomenika kulture, vodama i dr.).Posebno relevantna pitanja ve<strong>za</strong>na <strong>za</strong> Morsko dobro odnose se na graniceMorskog dobra, način planiranja, upravljanja i korišćenja Morskog dobra, »učešće«lokalne samouprave (pitanje upravljanja) i dr. Pri tome, uputno bi bilo sagledatiopravdanost dosadašnje definicije Morskog dobra, u smislu ustanovljavanjakriterijuma (izgrađenosti <strong>prostora</strong>, konfiguracije zemljišta koje utiče na dubinuMorskog dobra i dr.)Valja istaći, da kopneni dio Morskog dobra ima površinu od 58 km². Teritorijalno morese proteže 12 Nm (18.520m) od osnovne linije u pravcu otvorenog mora. Površinateritorijalnog mora iznosi oko 2.172 km², dok površina unutrašnjih morskih voda iznosi368 km². Crna Gora raspolaže morskim prostorom od oko 2540 km². Epikontinentalnipojas (na osnovu Konvencije o epikontinentalnom pojasu), obuhvata morsko dno ipodzemlje podmorskih <strong>prostora</strong> izvan granice teritorijalnog mora do dubine od 200 m ipreko te granice do linije gdje dubina vode nad morskim dnom dozvoljavaiskorišćavanje prirodnih bogatstava morskog dna i njegovog podzemlja. Površina togpojasa iznosi 3.886 km² .OPŠTINA površina MD učešće MDučešće MD uopštinaHerceg Novi 491.7 ha 8.49% 2.10%Tivat 746.3 ha 12.89% 16.20%Kotor 215.9 ha 3.73% 0.60%Budva 220.6 ha 3.81% 1.80%Bar 796.5 ha 13.76% 1.30%Ulcinj 3318.4 ha 57.32% 13.00%Površina kopnenih dijelova u moru iznosi 565,17 ha ili 5,65 km².Ukupnu obalnu liniju čine: obale kopnenih djelova u moru (ostrva, školjeva i grebena);obala na kopnu i obale rijeke Bojane.Dužina kopnene morske obale <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> iznosi 288,2 km (od čega u Zalivu 105,5km), dužina obale ostrvskih oblika iznosi 25,61 km, te je ukupna dužina morske obale313,82 km. Dužina obalnog dijela rijeke Bojane koja pripada Crnoj Gori iznosi 22,8km, što znači da je ukupna dužina obale Morskog dobra 336,60 km.Crna Gora; Ministarstvo uređenja <strong>prostora</strong> i <strong>za</strong>štite životne sredine 7