15.12.2012 Views

TE MAU OHIPA E TE MAU HAAMAITAIRAA O TE AUTAHU'ARAA

TE MAU OHIPA E TE MAU HAAMAITAIRAA O TE AUTAHU'ARAA

TE MAU OHIPA E TE MAU HAAMAITAIRAA O TE AUTAHU'ARAA

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Haapiiraa 26<br />

pinepine tatou i te faaitehia e te mau tamataraa. A upooti‘a mai ai tatou<br />

i teie mau tamataraa na roto i te raveraa i ta tatou mau ohipa, e faarahi<br />

tatou i to tatou mau aravihi, e mau ohipa tei fifi na i te hoê taime e ua<br />

riro maira ei mea ohie a‘e ia rave. E nehenehe tatou i muri iho e<br />

tauturu ia vetahi ê ia upooti‘a i teie â mau huru tamataraa.<br />

Te haapiiraa mai na roto i te raveraa o te tahi ïa mea ta tatou atoa e<br />

nehenehe e rave, noa’tu eaha te rahi o te ite haapiiraa i matauhia ta<br />

tatou e farii. Ei hi‘oraa, ua amuamu hoê vahine i te hoê taime i te Taote<br />

Louis Agassiz, te hoê aivanaa ihi ite tuiroo, oia hoi aita mau roa oia i<br />

farii i te fana‘oraa no te haapiiraa mai. Ua faaite oia ia’na e, te faatere<br />

nei ona e to’na tuahine i te hoê fare haapa‘oraa taata e aita e taime<br />

to’na no te tahi noa’tu ohipa. Ua ani maira oia [te Taote] eaha te huru<br />

ohipa ta’na i rave, e ua pahono atu:<br />

« ‘E tipitipi au i te mau umara putete e, e tapupu vau i te mau oniani.’<br />

« Ua ani oia, ‘Teie nei Vahine, i hea oe e parahi ai i te taime no teie mau<br />

mea anaanatae tera râ e mau ohipa no te fare ïa ?’<br />

« ‘I ni‘a i te taahiraa i raro roa o te mau taahiraa o te fare tutu.’<br />

« ‘I hea to oe na ava‘e e faafaaea ai ?’<br />

« ‘I ni‘a i te piriti vânetihia.’<br />

« ‘Eaha te piriti vânetihia ?<br />

« ‘Aita vau i ite.’<br />

« Ua parau oia, ‘Eaha te roaraa to oe parahi-noa-raa i reira ?’<br />

« ’Ahuru ma pae matahiti.’<br />

« Teie Vahine, teie tau iho tareta,’ ta te Taote Agassiz i parau. « E nehenehe<br />

anei oe e papa‘i mai hoê rata ia‘u no ni‘a i te natura o te hoê piriti<br />

vanetihia ?’<br />

Ua ti‘aturi papû oia ia’na. Ua imi oia i te parau « piriti » i roto i te<br />

ditionare area râ, ua ite oia e mea ohie ino roa te auraa no te hapono<br />

atu i te hoê aivanaa ihi ite tuiroo. No reira ua hi‘o atu oia i roto i te hoê<br />

buka haamaramaramaraa rahi atu [enclyclopedie]. A tai‘o ai oia no ni‘a<br />

i te parau « piriti » , ua tae oia i ni‘a i te mau parau aita oia i maramarama.<br />

No reira, ua hi‘o atoa’tu i te reira. E i muri iho, no te mea ua<br />

anaanatae te mana‘o i te mea ta’na e tai‘o ra, ua haere atura e mata’ita’i<br />

i te hoê aua no te mau piriti. I te otiraa ta’na mau haapiiraa, ua parahi<br />

ihora i raro e ua papa‘i i te Taote Agassiz i te hoê rata e 36 ap¥ i ni‘a i te<br />

tumu parau no te piriti vânetihia.<br />

Tae maira te hoê rata na te Taote Agassiz ma te faaite ia’na e, maa<br />

tauiraa na’ina’i noa, ua haaparare oia i ta’na rata e te hapono maira oia<br />

252

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!