UVOD U EKONOMETRIJU

More documents

Recommendations

Info

140 130 Potrošnja u milijardama kuna 120 110 100 90 80 70 100 120 140 160 180 200 220 240 BDP u milijardama kuna Slika 1.5: Hrvatska funkcija potrošnje za razdoblje od 1997. do 2005. godine na sljedeći naµcin: by 250 = 21:42 + 0:47(250) = 138:92: Drugim rijeµcima, na temelju vrijednosti naših parametara prognoziramo da će potrošnja stanovništva biti 138:92 milijarde kuna, kada će BDP u Hrvatskoj iznositi 250 milijardi kuna. 1.3 Regresijska funkcija populacije i regresijska funkcija uzorka Pretpostavimo da smo iz hipotetiµcke populacije studenata prikupili podatke o njihovom mjeseµcnom dohotku i o njihovoj mjeseµcnoj potrošnji. Studente smo podijelili na 10 dohodovnih razreda (od 100 kn do 1000 kn) i u Tablici 1.4 prikazali njihove mjeseµcne potrošnje. Stoga imamo 10 …ksnih vrijednosti varijable x kojima odgovaraju razliµcite vrijednosti y. Drugim rijeµcima imamo 10 dohodovnih podpopulacija. Iz Tablice 1.4 jasno se vidi da se u svakoj dohodovnoj grupi studenti razliµcito ponašaju (imamo one sklonije štednji i one manje sklone štednji); tako npr. pojedini studenti koji imaju dohodak 300 kn troše više (250 kn 11
Tablica 1.4: Mjeseµcna potrošnja i dohodak studenata (u kunama) Dohodak 100 200 300 400 500 600 700 800 900 1000 80 120 190 240 290 350 460 500 600 700 85 145 200 260 330 410 480 520 620 710 90 150 230 300 365 445 490 540 640 750 95 160 240 310 370 460 500 550 660 100 165 250 330 375 480 510 590 680 180 270 360 390 495 520 620 700 200 410 530 650 430 540 670 560 Ukupno 450 1120 1380 1800 2960 2640 4590 4640 3900 2160 E ( y | x i ) 90 160 230 300 370 440 510 580 650 720 Potrošnja i 270 kn) nego pojedini studenti koji imaju dohodak 400 kn (240 kn i 260 kn). Moµzemo, me†utim, primijetiti da unatoµc tim varijabilnostima postoji odre†eno pravilo da u prosjeku studenti koji imaju veći dohodak više i troše. To se jasno vidi iz aritmetiµckih sredina (ili prosjeka) svake podpopulacije koje su prikazane u zadnjem retku Tablice 1.4 koje zovemo vrijednostima uvjetnog oµcekivanja jer su uvjetovane zadanim vrijednostima varijable x. Uvjetno oµcekivanje oznaµcavamo s E (yjx i ) te µcitamo oµcekivana vrijednost y za zadanu vrijednost x. Tako npr. oµcekivana potrošnja studenata, koji imaju dohodak od 200 kn, iznosi 160 kn, dok je kod studenata, koji imaju 800 kn, oµcekivana potrošnja 580 kn. Uvjetno oµcekivanje razlikuje se od matematiµckog (neuvjetnog) oµcekivanja E (y) koji prikazuje prosjeµcnu potrošnju svih 64 studenata populacije, neovisno o njihovom dohodovnom razredu. U našem bi sluµcaju matematiµcko oµcekivanje bilo E (y) = 450+1120++2160 64 = 400:625. Na slici 1.6 prikazan je dijagram disperzije na temelju Tablice 1.4. Spajanjem svih uvjetnih oµcekivanja za sve …ksne vrijednosti dohotka dobili smo regresijsku funkciju populacije (RFP) 3 koja u našem sluµcaju poprima oblik pravca. Sve toµcke kojima prolazi regresijski pravac populacije oznaµcava oµcekivanu potrošnju odre†enog dohodovnog razreda; tako npr. za razred 200 kn oµcekivana potrošnja je 160 kn, za razred 500 kn oµcekivana potrošnja je 370 kn, itd. Općenito moµzemo reći da regresijska funkcija populacije predstavlja sve toµcke uvjetnih oµcekivanja zavisne varijable y za …ksne vrijednosti nezavisne varijable x. Na temelju tako de…nirane regresijske funkcije populacije moµzemo odrediti pojedinaµcnu potrošnju svakog studenta kao odstupanje od uvjetnog oµce- 3 Na slici je oznaµcena sa E (yjx i). 12
Page 1 and 2: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Page 3 and 4: Copyright © Belullo, Alen Nakladni
Page 5 and 6: C Statistika 61 C.1 Distribucije vj
Page 7 and 8: jam ekonometrije, koraci u ekonomet
Page 9 and 10: pristupu vjerojatnost se odnosi na
Page 11 and 12: del: y = 0 + 1 x + " 0 < 1 < 1:
Page 13 and 14: (npr. ponuda novca), mjeseµcno (np
Page 15 and 16: Tablica 1.2: Potrošnja i BDP 2004.
Page 17: Tablica 1.3: Potrošnja i BDP u tra
Page 21 and 22: temelju poznavanja samo vrijednosti
Page 23 and 24: jer ga moµzemo odre†enim transfo
Page 25 and 26: Poglavlje 2 Parametri modela dobive
Page 27 and 28: 350 300 +10 P1 ∑ e i = 5 ∑ e 2
Page 29 and 30: 0 = y b 1 x (2.6) gdje y i x prikaz
Page 31 and 32: Isti smo rezultat mogli dobiti i ko
Page 33 and 34: Kolika je autonomna (koja ne ovisi
Page 35 and 36: Na temelju jednadµzbe 2.5 moµzemo
Page 37 and 38: Dokaz. h E (b) = E X 0 X i h 1 X 0
Page 39 and 40: Poglavlje 3 Pokazatelji kvalitete r
Page 41 and 42: y ( y i − y) y i y ( y − ˆ) i
Page 43 and 44: Primjer 3.1 Na temelju podataka iz
Page 45 and 46: (ne OLS) procjenjivanja regresijsko
Page 47 and 48: Na temelju svojstva nepristranosti
Page 49 and 50: Do sada nismo imali nikakvu pretpos
Page 51 and 52: Dvostrani t-test Na temelju jednad
Page 53 and 54: nul hipotezu. Moµzemo stoga zaklju
Page 55 and 56: znaµci veću neizvjesnost u procje
Page 57 and 58: gdje predstavlja razinu znaµcajno
Page 59 and 60: Za zadane parametre uzorka, dobiven
Page 61 and 62: varijable jednaki nula, vektor nepo
Page 63 and 64: imamo dva ograniµcenja. Znaµci, p
Page 65 and 66: Oduzimanjem jednadµzbe A.6 od jedn
Page 67 and 68: Svojstvo 3 nX k = k + k + + k =
Page 69 and 70:
Dodatak D Podaci D.1 y x 1 x 2 x 3
Page 71 and 72:
Tablica E.2: Jednostrane kritiµcne
Page 73 and 74:
Tablica E.4: Jednostrane kritiµcne
Page 75:
Bibliogra…ja [1] Baltagi, B.H., (
show all

UVOD U EKONOMETRIJU

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?