ŠUMARSKI LIST 9-10/1896

— 384 —
Gdje je opravdana promjena vrsti, drva i uzgoja, neka se
to dovoljno obrazloži. Kada se obhodnja znatno reducira ili od
visokog uzgoja predje na nizki, potrošiti de se jedan dio same
drvne zalihe. U ovakom slučaju biti de od nužde onaj dio prihoda,
koji je veći od normalnoga, izlučiti i koristno uložiti, a uživateljem
osjegurati samo kamate uložene glavnice. Ako li je vrlo
mnogo starih za sječu zrelih sastojina, može se mimo redovitoga
prihoda izvaditi iz šume i ovakav vanredni prihod, u tom slupaju
neka se te površine, s kojih je vanredni prihod polučen,
u kradem vremenu posjeku a same površine što prije kultiviraju
i posliednjoj periodi dopitaju.
Glede nizkih šuma držim, da je najbolje urediti ih polag
geometrijskog razšestarenja na jednake godišnje sječine. Proporcionalno
razšestarenje nebi se moglo preporučiti, jer je izkustvo
pokazalo, da je ta metoda previše komplicirana a ipak u uspjehu
velikih razlika ne ima, ujedno otvara se tim put k postupku,
koji nije svagda solidan, pak bi možda i previše zagovarao
interese sadanjih uživatelja naprama budućim, a ujedno ovu
najjednostavniju metodu učinio kompliciranom, skupom i neshodnom.
Ova metoda mogla bi se dozvoliti i za manje visoke šume,
u kojih su prilike jednostavne , a stanje dobnih razreda takovo,
da gospodarenje ovim načinom nebi zahtjevalo prevelikih žrtva
u tom smislu, da bi se premlado drvede možda prerano sjeklo,
a sdruge strane kod staroga i predugo sječom oteglo.
U koliko bi se neke pod javnim nadzorom stojeće šume
htjele gojiti kao srednje šume, neka se za njih bezuvjetno kao
i kod nizkih šuma propiše razšestarenje na jednake godišnje
sječine, a množina nadstojnog drveda regulira polag staromljetačkoga
načina, opredjeliv poprečni broj stabala, koliko se po
rali ostaviti mora.
Ove dvie dosele spomenute i preporučene metode zgodne
su za uredjenje nizkih šuma, pak visokih šuma, koje se čistom
ili oplodnom sječom sjeku. Ove metode nebi mogao medjutim
preporučiti za šume, koje se već polag šumskoga zakona samo