ŠUMARSKI LIST 9-10/1896

— 461 -
eksportne dimenzije nužđna je u južnoj Finskoj 100 — 120, u srednjoj
Finskoj 140 — 160 a u sjevernoj 200—250 godišnja obhođnja.
Omorika (P. excelsa) takodjer je po cieloj Finskoj razprostranjena,
nu vrieđnost njezinog drveta je za circa 2070 manja od borovog. U zadnje
vrieme traži se omorikovo drvo puno za tvornice eelulose i papira.
I breza raste posvuda, te dopire ea do 70" sjeverne iirine.
Da dobijemo pođpuniju sliku finskih šuma moramo još napomenuti,
da su iste obtočene sa jezerima, čretovima i t d., koja neproduktivna
površina šest i pol milijuna hektara iznaša. Pojedine šumarije udaljene
su od najbližeg sela do 350 kilometara, a od cesta, po kojima se može
kolima voziti, do 100 kim. D sjevernoj Finskoj sja sunce neprestance
45 dana, a zima je tolika, da 40" C. nije ništa izvanrednoga; god. 1889.
bila je dapače 53° C, pa se je ipak pri toj zimi šuma izradjivala. Sv
su radnici obskrbljeni sa takozvanima „sniežnim sklizaljkama" (Schneesehuhe),
koje su u sjevernoj Finskoj isto tako nuždne kao i sobovi. Nezavisnost,
lov i ribarenje doprinose puno, da je finski šumar i kraj ovakovih
okolnosti zadovoljan, J. K.
Sitnice.
Mijo Thonet. Na 2. srpnja t. g. proslavili su sinovi M. Thoneta,
izumitelj a pokućtva iz savijenog drveta, stogodišnjicu očeva narođjenja.
U tu svrhu izdali su spomen-knjigu, iz koje se uviditi može, do koje visine
se industrija sa savijenim drvetom podigla: do sada bave se naime 52
tvrđke, odnosno 60 tvornica sa gore spomenutim obrtom. U Austrougarskoj
potrebna je 150.000 ha. velika bukova šuma, koja te tvornice
sa nuždnim materijalom snabđjeva; iz Austro-Dgarske izveze se više
nego 100.000 k. pokućtva iz savijenog drveta na sve strane svieta. Oko
toga obrta zabavljeno je oko deset tisuća radnika. M. Thonet bio je
stolar u Boppardu na Rajni, te je godine 1830. počeo prve pokuse sa
savijenim drvetom praviti, mnogo je borbe imao, dok je svoj izum pretiskao.
Međjunarodna gospođai'ska izložba u Kijevu, Buduće godine
biti će od srpnja do rujna obđržavana u Kijevu u Rusiji međjunarodna
gospodarska izložba, na kojoj će, osim gospodarske industrije, šumarstvo
i ribarstvo zastupano biti. Prospekte razašilje gospodarsko đružtvo u
Kijevu, prijave izložitelja primaju se do 1. sieenja 1897. po starom.
Vrieđnost lova i lovine u brojkama, l'o zadnjoj lovnoj statistici
ulovi se u cislajtanskim pokrajinama koristne divjači u vriednosti