You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
— 420 —<br />
Šlezke G45, a u Meklemburgu tek 605 mm. U sjevernih pokrajina<br />
naše monarkije iznaša množina kiše u godini samo u<br />
sredogorju i na visočinama od najmanje 600 metara nadmorske<br />
visine vise od 700 ram., u alpinskih zemlja iznaša ona doduše<br />
i preko 800 mm,, ali ova povišica gubi svoju važnost počam<br />
od stanovite nadmorske visine uslied niže zračne temperature.<br />
U južnim austrijskim pokrajinama je množina oborina<br />
veoma različita, već prama tomu, da li tamo više vlada vlažan<br />
južnjak ili pako suha bura; tako n. pr. dobivaju gorski predjeli,<br />
600 i <strong>10</strong>00 m. visoki, u jugoiztočnoj Kranjskoj godišnje<br />
<strong>10</strong>00—1600 mm. kiše, a srednja godišnja temperatura im je<br />
8" C, — sve sami dobri uvjeti za prebornu šumu. Tomu nasuprot<br />
iznaša množina oborina u Češkoj i Moravskoj, izuzam<br />
okrajno gorje, samo 400 - 700 mm., pa je stoga tamo pomladjivanje<br />
u predzabrani pod zastorom stare šume veomo otežčano<br />
Ovaj potonji način pomladjivanja, bilo to naravno ili<br />
umjetno, čini se da bi istom kod množine kiša od najmanje<br />
700 mm. mogao i htjeo da dobro napreduje, što bi u ostalom<br />
ipak još statističnimi podatci trebalo točnije i jasnije izkazati.<br />
Uzev sve to u obzir, manje demo imati uzroka, predbacivati<br />
prijateljima čiste sječe, kao što se to u obde do sada<br />
uviek činilo, njihov način gospodarenja, jer je čista sječa mnogo<br />
puta bila upravo od nužde uvedena, pošto su ine vrsti pomladjivanja<br />
— naravna većinom neuspjele.<br />
Sigurno je mnogi napredni šumar nastojao,da usvoji Hartigova<br />
načela i pravila o nanizanju i redu sječina, ali bez<br />
uspjeha; pomladak i izbojci najedanput izčeznuli, pripravni<br />
sjek zahvaćao sve dalje i dalje, etat se već nemogaše redovitom<br />
sječom da pokrije, pa eto prehvata; sjeČine se međjutim okoroviše,<br />
a šumar sam sebi uvjek si predbacivaše, da ipak mora<br />
negdje da je pogriešio !<br />
Na drugim opet mjestima pomladi se svaka i nesetna<br />
čistinica sama od sebe, a čovjeku nepreostaje druga zadaća,<br />
nego samo da podje prirodi u njenom stvaranju n susret, pa<br />
eto mu željene sastojine.