07.03.2013 Views

ŠUMARSKI LIST 9-10/1896

ŠUMARSKI LIST 9-10/1896

ŠUMARSKI LIST 9-10/1896

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

— 459 —<br />

D jednom ođ prvanjih brojeva javili smo već, đa se je ustrojilo<br />

dioničko družtvo u svrhu eksploatacije bosanskih šuma; to đružtvo namjerava,<br />

da unovči patent Kasselskog inžinira Bergmana za drvnu destilaciju,<br />

koja će u glavnom proizvadjati koncentriranu octenu kiselinu i<br />

terpentin. Jedan od proizvoda te destilacije jeste Cazodon, koji se upotrebljava<br />

kao jedna od glavnih sastavina kod proizvodnje bezđimnog<br />

puščanog praha. Osim toga proizvadjati će se tom destilacijom još alkohol,<br />

methyl, briketi od drvnog ugljena, i napokon katran; dočim će se<br />

kod destilacije preostali ugalj upotrebiti bud u domaćoj željeznarskoj industriji,<br />

ili će se izvažati. Taj Bergmanov patent uporabljuje se za sada<br />

već kod 16 poduzeća, medju inima puno u Americi i Njemačkoj. Za<br />

bosansku uporabu toga patenta izplaćeno je obretniku u ime naknade<br />

50 000 for. Za Austro-Ugarsku kupio je taj patent poznati drvni veleobrtnik<br />

barun Popper, koji eksploatiše šume grčko-iztočnog vjerskog fonda<br />

u Bukovini.<br />

Jfatjeeaj. Ravnateljstvo kr. ugarske šumarske akademije u Sćavinici<br />

razpisalo je natječaj na stipendij od godišnjih <strong>10</strong>00 for. Stipendij<br />

ima svrhu, đa se dotičaik uputi u poslove šumskih pokušalištnih zavoda;<br />

onaj, koji tu stipendiju poluči, obvezan je, da sluša botaniku, šumogojstvo<br />

i nauku o čuvanju šuma na monakovskom sveučilištu; osim toga<br />

mora da prouči bavarsku šumsku upravu, zatim šumska pokušališta u<br />

Ziirichu i Mariabrunnu. To je sigurno prvi korak osnovanju šumskoga<br />

pokušališta, koje se u Magjarskoj ustrojiti kani i o kojem se je na ovogodišnjem<br />

kongresu ugarskih šamara na 30. i 31. kolovoza razpravljalo.<br />

Šumski odnošaji u velikoj kneževini Finskoj. Velika kneževina<br />

Finska, koja je, kako je poznato, pokrajina ruskog carstva, obseže<br />

373.604. kv. km. i broji 2,380.140 duša, koje obitavaju 36 gradova 19920<br />

sela. Šumska povr.šina, koja pripada državi, iznašala je godine 1890.<br />

circa 14,187 804 hektara, te je razdieljena na 8 nadzornih i 53 upravna<br />

kotara. Najmanji nadzorni kotar (Wiborg) ima 281.<strong>10</strong>8 ha, a najveći<br />

(Kemi) ogromnu površinu od 9,523.582 ha.; najmanji .srez (Evois-Wesijaho)<br />

obuhvaća 9201 ha., a najveći 2,468 200 ha. Na jednog šumskog<br />

upravitelja odpada popriečno 267.695 ha., i pošto u svemu imade 751<br />

lugar, to iznašaju pojedini srezovi popriečno 18.891 ha. Razumije se samo<br />

po sebi, da pri takovim odnošajima ne može još ni govora biti o intensivnom<br />

gospodarenju. Najvažnija zadaća šumarnika sastojala se je u tom,<br />

da se šume sačuvaju i da se narodu utuvi u glavu, da su te šume državno<br />

dobro, a ne narodno, kao što su to Finci do sada držali. Ta zadaća<br />

je prilično uspjela, jer zadnjih 5 godina nije ukradeno više od 4742<br />

vriednijih stabala a požarom uništeno kakovih 8280 ha.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!