You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
— 381 —<br />
da mu se je ova metoda najbolje svidjala. Za tadanje odnošaje,<br />
kad je bilo malo šumskoga osoblja, a to su bili samo empirici<br />
i lovci, ta je metoda i bila najbolja, tim više, što su šume<br />
tada još malene Pruske bile većinom borici, sterudi se po<br />
nizkih ili brežuljastih predjelih, dakle šume, kod kojih je čista<br />
sječa i naravno pomladjivanje najzgodnije.<br />
S razloga, što je nespretno bilo pojedine godišnje sječine<br />
za čitavu obhodnju unapried opredieliti, u nacrte urisati,<br />
vani izkolčiti i jer se ne mogu sve šume čistom sječom sjeći,<br />
prešlo se je od godišnjih na periodički jednake sječine. Obhodnja<br />
visoke šume podielila se je u primjerena, obično 20godišnja<br />
razdobja ili periode, a svakoj ovakovoj periodi dala<br />
sječina, koja se je urisala u nacrt, vani u šumi odbola i pro<br />
sjekom osjegurala. Da se periodička odnosno godišnja jednakost<br />
prihoda osjegura, dopitao je Hartig svakoj periodi toliku površinu,<br />
koja će dati jednaki prihod na drvu. Tako je nastala<br />
metoda poznata pod imenom «razšestarenje na periodički jednake<br />
sječivne prihode t. zv. Massenfachwerk». Ovom metodom<br />
osjegurana je jednoličnost prihoda pojedinih perioda, ali ta<br />
je metoda komplicirana, jer traži točno poznavanje drvne gromade<br />
čitave šume i točno poznavanje prirasta, pošto se sječni<br />
prihod pojedinih perioda već unapred za čitavu obhodnju proračunati<br />
mora. Ove su okolnosti 'potakle mladjeg suvremenika<br />
Hartigovog Cottu, da on etat još više veže na površinu i samu<br />
metodu ujednostavi. Cotta je dopitao svakoj periodi jednaku<br />
sječivnu površinu, da to učini, netreba ni poznati drvnu gromadu,<br />
već samo dobu sastojina, da može srednjim periodam<br />
dopitati sastojine srednje dobe, prvoj periodi najstarije a posliednjoj<br />
najmladje dielove šume. Da se osjegura godišnja potrajnost,<br />
valja prije početka prve periode proračunati drvnu masu<br />
svih sastojina, koje su toj periodi dopitane, pronadjenoj zalihi<br />
pribrojiti prirast od pol periode, a rezultat podieliti brojem godina<br />
periode. Zbog velikih prednostih ova se metoda i u novije<br />
vrieme mnogo preporuča, pak je i u susjednoj Ugarskoj<br />
novim šumskim zakonom od god. 1879. obćenito propisana.
Change language