ŠUMARSKI LIST 9-10/1896

— 418 —
«Kod višje temperature zraka potrebna je manja množina
svjetla*.
«Prama tomu je potreba svjetla za bilje rastuće u većih
geografskih širina te u višjoj nadmorskoj visini veća».
«Drvlje poraslo na tlu dobrih fizikalnih svojstva, osobito
na svježem, rahlom, prilično humoznom i dovoljno dubokom,
odoljeva bolje i uspješnije zasjeni*.
Svaki mladi šumski naraštaj raste pod pritiskom stare
sastojine, koji traje kraće ili dulje vremena, te koji djeluje ili
direktno ili sa strane; iznimku ćini dakako čista sječa. Pomladku
se tim oduzima svjetlo i vlaga tla; u kojoj mjeri se pako to
sbiva , ovisi prije svega o gustoći i samoj naravi stare šume;
stabla, koja imadu riedku krošnju, te koja se osim toga još
nalazi visoko nad zemljom, — dakle je deblo visoko bez granja,
— otimlju mladim biljkam manje svjetla, nego ona sa nizkom
i gustom krošnjom. Isto tako će više žemljištne vlage imati
mladi naraštaj na razpolaganje, ako je drveće stare sastojine
dubokog korenja, dočim će onakovo drveće, koje ima već samo
po sebi plitko korenje, absorbirati puno vlage iz plitkih vrsta
tla za sebe.
Cim zasjena dulje traje, tim se mladoj sastojini više oduzima
svjetla i vlage, pošto ona sa rastućom ^krošnjom od istih
sve to više potrebuje; čim je nadalje pomladno razdobje
dulje, tim će veća razlika u dobi postati kašnje medju pojedinim!
individui mlade šume, od kojih će opet stariji, jači, trebati
više svjetla i topline, a na uštrb slabijima i mladjima;
napokon će se takav pojedinac u prebornoj šumi morati tečajem
punih trijuh četvrtina svoga života ovako boriti sa svojima
jačima drugovima, pa će tek u zadnjoj četvrtini moći donjekle
da nadoknadi ono, što nije mogao da prije stigne.
Intenzivnost sunčanog svjetla može se smatrati u eieloj
srednjoj Europi jednakom, dočim je razlika u temperaturi, a
osobito u tlu veoma velika. Pošto pako, kako već spomenuto,
množinu svjetla, što ju drvlje u svom rastu zahtieva, može nadomjestiti
do njekoga stanovitoga stupnja temperatura, te pošto