You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
— 460 —<br />
Do sada pobire država još slabu rentu iz svojih šuma, a glavni<br />
uzrok tomu jeste taj, što državne šume leže najsjevernije, usljeđ česa je<br />
radi slabe napučenosti, nadnica veoma visoka. Ipak je vrieđnost izvoženih<br />
šumskih proizvoda iznašala god. 1890. nešto preko dva milijuna franaka,<br />
a to iznaša cirka 6—7''/o od sveukupnog izvoza; iz toga sliedi, da privatnici<br />
više nego li deseterostruko izvažaju. Koliku uloga igraju šumski<br />
proizvodi u Finskoj, vidi se najbolje odatle, da sveukupni eksport razne<br />
robe representira <strong>10</strong>4 milijuna franaka, a od toga ođpađa na šumske<br />
proizvode oko 53 milijuna franaka.<br />
Kako se vidi, ima država da izdrži silnu konkurenciju sa privatnima<br />
šumama; nu tomu ne će još dugo trajati, jer su privatnici nemilice<br />
izsjekli svoje starije sastojine, dočim su državne tako rekuć još netaknute.<br />
Zato budućnost pripada državnim šumama, tim većma, što eksporteri kod<br />
svakog tovara stanovitu količinu debelih stabala traže, a takovih mogu<br />
samo još u državnoj šumi dobiti. Takova stabla vade se prebornom<br />
sječom i to usljed zakonske ustanove, glasom koje se nijedno stablo ne<br />
smije posjeći, koje nije u visini od 7 met. 25 cm. debelo. Sva stabla,<br />
koja na prodaju dolaze, moraju se u prisutnosti šumarnika dvaput sa<br />
čekićem udariti, i to na žili i zatim n prsnoj visini.<br />
Buduć da povjerenstvo, koje ima izlučiti iz šumišta ono zemljište,<br />
koje je sposobno za poljodjelske svrhe, još nije taj posao dovršilo, niesu<br />
se mogle niti šume još konačno urediti. Sa uredjivanjem, odnosno racijonalnim<br />
gospodarenjem u državnim šumama započelo se godine 1851.;<br />
godine 1858. pozvan je ravnatelj tharandske akademije Berg, da sastavi<br />
shodne instrukcije za upravu i stavi predloge za šumarsko školstvo-<br />
Plod toga poziva bio je taj, da je u Helsingforsu ustrojena tako zvana<br />
„šumska vlada", koja upravlja sa državnim šumama, dočim je u Evoisu<br />
podignut šumski institut. Taj institut datira od godine 1862. a šumarsku<br />
nauku predaje jedan ravnatelj i pet pripomoćnih učitelja, i to djelomice<br />
finskim a djelomice švedskim jezikom. Učevni kurz traje đvie godine, ali<br />
tako. da se pitomci samo svake druge godine primaju, tako da se učitelji<br />
dvije godine bave sa jednimi te istimi učenici. Praktičnim radnjama<br />
posvećeno je prve godine dva, a druge godine tri mjeseca. Svaki učenik<br />
mora površinu od 500 ha. sam izmjeriti, procieniti i urediti. Na koncu<br />
druge školske godine dobiju pitomci svjeđočbu i budu primljeni u državnu<br />
službu kao šumski „kondukteri".<br />
Sto se šuma samih tiče, sastoje se iste iz tri glavne vrsti drvlja, a<br />
to jesu: Pinus silvestris, Pinus excelsa i Betula verucos.<br />
Najskupocienija je ona prva, naime P. silvestris, jer ne samo da je<br />
najvedma razprostranjena, nego ima i najljepše dimenzije t. j. do 36 met.<br />
ravne đeblovine. Drvo je veoma traženo, te ima svjetski eksport; za
Change language