Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
- 382 —<br />
Kad bi bili dobni razredi u sumah prilično grupirani i<br />
kada njihovo razmjerje nebi bilo previše abnormalno, ova bi<br />
metoda zbog svoje jednostavnosti zaslužila prednost pred svim<br />
drugima, nu jedna njezina mana uzrokom je, da se ona obćenito<br />
prihvatila nije. Ta mana jest nejednakost periodičkih prihoda,<br />
ako je stanje dobnih razreda vrlo nepovoljno. Toga radi<br />
počelo se je ovo «razšestarenje na periodički jednake sječivne<br />
površine» ili t. zv. Flachenfachwerk kombinirati sa prije spomenutom<br />
Hartigovom metodom nu ipak u novije vrieme tako,<br />
da se izjednačenje periodičkih prihoda za 2 ili najviše 3 periode<br />
provede, dočim se ostale periode provide normalnom<br />
sječivnom površinom.<br />
Dosele ima više vrsti kombinovanih metoda uredjenja, od<br />
kojih se neke više na površinu a druge na zalihu vežu. Za<br />
naše šume, koje stoje pod osobitim javnim nadzorom, preporučio<br />
bi onu metodu, koja je propisana u Wirtemberškoj za šume<br />
korporacija. Ova metoda bila bi po mojem mnienju najzgodnija<br />
za naše prilike i to specialno za one šume, koje se čistom<br />
sječom ili oplodnom sječom sjeku. Potrajnost osjegurava se<br />
površinom i to tako, da se podieljenje čitave šumske površine<br />
provede, kao kod t. z. Flachenfachverka. Za one sastojine,<br />
koje se dopituju prvim dvim periodam, provede se izjednačenje<br />
kao kod t. z. Massenfachverka. Tim je stroga potrajnost za 40<br />
godina osjegurana. Ova metoda dosta je jednostavna, jer zahtjeva<br />
točnu procienu drvne gromade samo onoga diela šume, koji je<br />
prvim dvim periodam dopitan. Ponajprije se procieni onaj dio koje<br />
šume, koji je prvoj periodi dopitan i pribije prirast od Va periode<br />
Nakon toga procieni se onaj dio šume, koji je dopitan drugoj<br />
periodi i k toj zalihi pribroji prirast od 1 VŽ periode. Ako li se<br />
izmedju sječivnog prihoda I. i II. periode pokazuju znatne<br />
razlike, nastoji se to izjednačiti, da se odgovarajući dio površine<br />
od I. periode dopita II. ili od II. I.-voj. Ovako je polučena<br />
stroga godišnja potrajnost za dvie periode, što može svakoga<br />
zadovoljiti. Za dalje tu potrajnost računati neima svrhe, jer je<br />
praksa pokazala, da računi, što je dalje od 2 periode, nisu sje-