ŠUMARSKI LIST 9-10/1896

— 408 —
Ova vrst suručice raste i u Dalmaciji, Hercegovini, Bosni
i Srbiji, ali je u svim tim zemljama riedka.'
Grm je onizak, gust, razgranjen, grančice oble, mekano
dlakave. Lišće je kratko-stabkasto. eliptičko, s obih strana
sauženo, bodljavo, ponajviše cjelovito, 1 — 2 cm, dugo, 5 9 cm,
široko, s gora sivo-zeleno, svilasto-kuđravo, s dola bielo-sivo,
gustije-dlakavo. Cvate bielo početkom svibnja paštitkastim,
meko dlakavim grozdom.
Još nam valja spomenuti dva grmiča; jedno je brisić
(Satui'eja montana), drugo Po ly gala Cbamaebuxus.
Brisić spadajući u rod usnatica, biljka je vapnovita tla i
ne zalazi u velike visine. Najviše ga ima po kamenim obroncima
oko Lica, gdje daje pčelama obilnu pašu. Još je riedja
bilina druga vrst iz familije Poljgalacea (Kreuzbliimler),
malen, povaljen i zimzelen grmić sa brojnim pridignutim, četverobridim
žuto-zelenim grančicama. Lišće je debelo, kožnato, jajasto
ili naopako jajoliko, dugoljasto, cjelovito, 3 — 5 cm. dugo,
7—9 mm. široko. Cviet je žut, nalikujući cvietu bagrena
(akacije) ili žutice (Genista), doćim listom oponaša šišmir,
odtuda i njemačko ime «B uclisba umblatte rige Kreuzb
1 u m e ».
I familija Ribesiacea (B,ibitzelgewaclise) zastupana je
u Gorskom kotaru.
G r o z d j i c e (Ribes alpinum ; gemeine Bergbeere) koje
nalikuju vrtnom ribizlu, raste kao povisok grm na Kobiljaku
kod Lica, na Padežu, Javorju, Velikoj Viševici, Risnjaku,
Snježniku i drugim bregovima, a ne manjka u nas i Velikoj
Kapeli, Velebitu, a nije riedak i na nekim primorskim vrhovima.
Ima ga na Grlešu", Obruču, Suhom vrhu, u obće na
cielom sklopu obručkom, što se uzdiže sjevero-zapadno Grobničkomu
polju.
^ C. F. Nyman; Conspeotus Florae Europeae. Orebro. Sueciae 1878.—1882.,
p. 214.
•' Na ovome je brijegu taj grm tako običan, da mjestimice pokriva sve
obronke u tamošnjim ponikvama.