SEMINAR O POLICIJSKOJ REFORMI U BOSNI I HERCEGOVINI ...

40
S e m i n a r o p o l i c i jS k o j r e f o r m i u Bo S n i i He r c e g o v i n i
jama. Međutim, uzajamna saradnja između vojske i policije u ovim misijama se i dalje
nastavila, a raspoređivanje je vršeno u skladu s raspoređivanjem pripadnika slovenskih
Oružanih snaga. Tako su slovenski policijski službenici učestvovali u operacijama raznih
međunarodnih organizacija, naprimjer Evropske unije (EUPM u Bosni i Hercegovini,
EUPOL Proxima u Makedoniji), Ujedinjenih nacija (UNTAET/UNMISET u Istočnom
Timoru, UNMIK na Kosovu, IPTF u Bosni i Hercegovini), OSCE-a (KPSS na Kosovu
i SMMS u Makedoniji), OSCE-a u Srbiji i WEU (MAPE u Albaniji). Kasnije je policija
učestvovala i u multinacionalnim međunarodnim civilnim misijama pod rukovodstvom
pojedinih zemalja u okviru privremenih koalicijskih vlasti (npr. SAD u Afganistanu –
IPTM i u Jordanu – JIPTC). Slovenija je dodijelila i svoje policijske službenike u Kapacitete
za civilno planiranje i provedbu (CPCC) pri Generalnom sekretarijatu Vijeća
Evropske unije. Dosad najveće učešće u operacijama održavanja mira u inostranstvu
Slovenija je ostvarila u okviru UNMIK-a na Kosovu, gdje je istovremeno imala i do 15
policijskih službenika. Slovenska policija je dosad učestvovala u devet međunarodnih
misija s ukupno 236 pripadnika. Trenutno (decembar 2008. godine), Slovenija ima 21
policijskog službenika na službi u misiji u inostranstvu. Na taj način slovenska policija
ima aktivnu ulogu u sprječavanju sukoba i upravljanju krizama u svijetu.
Premda se apsolutan broj policijskih službenika raspoređenih u inostranstvu možda čini
malim, treba istaći da je u posljednjih pet godina u međunarodne operacije održavanja
mira raspoređeno prosječno 30 policijskih službenika godišnje, što predstavlja 0,3%
od ukupnog broja zaposlenih policijskih službenika u Sloveniji. Ovaj procenat je sličan
onom u drugim državama članicama Evropske unije, a čak je i veći od nekih zemalja.
U Njemačkoj on iznosi samo 0,1%.
Slovenija u EUPM
Republika Slovenija se u oktobru 1997. godine pridružila međunarodnoj zajednici
i pomogla u organizaciji jedinica SFOR-a dajući prve predstavnike Oružanih snaga
Slovenije – jedan zračni korpus za transport komandi SFOR-a. Ovoj jedinici se 1999.
godine pridružila jedinica vojne policije u specijalnoj vojnoj jedinici MSU, koja je
svoje zadatke obavljala do kraja marta 2005. godine, i jedna medicinska jedinica – sanitetski
vod koji je pružao medicinsku pomoć u kampu Butmir u Sarajevu. U periodu
od 2003. do 2005. godine, Slovenija je slala vojnike kao doprinos Multinacionalnoj
brigadi u kojoj su bili pripadnici poljske, portugalske i slovenske vojske. U okviru
SFOR-a, Slovenija je u Bosni i Hercegovini imala 184 stacionirana pripadnika. Nakon
transformacije SFOR-a u EUFOR, Slovenija je iskazala svoju spremnost da sarađuje u
sigurnosnim pitanjima. Zadržala je svoje pripadnike u zračnim snagama i sanitetskim
jedinicama sa 24 pripadnika slovenskih oružanih snaga u 2008. godini.
dr. Vladimir Prebilič i dr. Uroš Svete: „Bo S n a i He r c e g o v i n a k a o S i g u r n o S n i p r i o r i t e t Sl o v e n i j e“
Slovenska policija je u ovoj operaciji održavanja mira učestvovala od samog početka sa
prosječno četiri policijska službenika, a do danas u EUPM-u je učestvovao ukupno 21
policijski službenik. Oni na tri različite lokacije u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, Banja Luka
i Bosanska Gradiška) djeluju kao stručni savjetnici na području borbe protiv organiziranog
kriminala i općih policijskih poslova na nivou Federacije Bosne i Hercegovine i na kantonalnom
nivou. Mandat misije EUPM-a istekao je 31. decembra 2005. godine, međutim
ova misija nakon tri godine rada nije ostvarila postavljene ciljeve – uspostavu moderne,
neovisne, profesionalne i multietničke policije, kvalificirane, opremljene i sposobne da
preuzme odgovornosti za održavanje pravnog poretka u skladu s međunarodnim standardima
demokratskih društava. Stoga je Vijeće Evropske unije donijelo zaključak da ciljevi
ove misije nisu u potpunosti ostvareni. Izrađen je koncept produženja misije i EUPM 2 je
počela s operativnim radom 1. januara 2006. godine. Pripadnici slovenske policije su i u
okviru ove misije stacionirani na teritoriji Bosne i Hercegovine od samog početka. To se do
danas nije promijenilo i četiri policijska službenika svoje zadatke obavljaju u Bosni i Hercegovini.
Pošto Slovenija nema veliki broj policijskih službenika koje bi u budućnosti mogla
poslati u misije, uglavnom je usmjerena na visoko-kvalificirano osoblje i potencijalne veoma
odgovorne dužnosti u misijama. Stoga se može reći da Slovenija želi učestvovati u izgradnji
unutrašnjeg sigurnosnog sistema i u skladu s time preuzeti odgovornost za ove odluke.
U svom dosadašnjem radu slovenski policijski službenici su pokazali veliku stručnost
i profesionalizam. Oni su predstavljali poželjno i cijenjeno osoblje u misiji. Slovenska
Vlada je donijela odluku da, na osnovu slovenskog domaćeg zakonodavstva, slovenska
policija i ubuduće nastavi s učešćem svojih stručnjaka u Bosni i Hercegovini. Slovenski
policijski službenici su na prostoru Bosne i Hercegovine bili vrlo uspješni zahvaljujući
svom znanju domaćih jezika, zajedničkoj političkoj historiji i razumijevanju kulture i
tradicije naroda koji u njoj žive. Ove prednosti su posebno važne jer službenici svoje zadatke
obavljaju u okruženju u kojem žive i uglavnom individualno. U sredini u kojoj žive
oni nemaju posebnu zaštitu, a po pitanju logistike često su prepušteni sami sebi. Poznavanje
domaćih jezika predstavlja veliku dodatnu vrijednost jer na taj način oni u radu
ne ovise o prevodiocima i mogućem nerazumijevanju do kojeg može doći zbog lošeg
prijevoda. Pored toga, slovenski policijski službenici dobro poznaju kulturnu, političku
i ekonomsku historiju ovog regiona. Posebnu vrijednost predstavlja moralni kapital i
ugled koji Slovenija uživa među domaćim stanovništvom koje na njen uspjeh često gleda
kao na primjer na kojeg se treba ugledati.
Zaključak
Pregled dosadašnjeg učešća slovenskih policijskih službenika u operacijama održavanja
mira i drugim međunarodnim aktivnostima na izgradnji mira i poslijeratnoj rekon-
41