SEMINAR O POLICIJSKOJ REFORMI U BOSNI I HERCEGOVINI ...

72
S e m i n a r o p o l i c i jS k o j r e f o r m i u Bo S n i i He r c e g o v i n i
diskusija nego prije. Drugi učesnik je dodao da će primjeren nadzor parlamenta, velika
civilna ekspertiza „za potporu nadzoru“ i ispravan pristup „tako da nadzirani ne bi bili
poniženi“ biti odlučujući faktori uspjeha nadzora.
U drugom dijelu, eksperti su se dotakli civilnog društva, kao i njegovih aktivnosti
i uloge u BiH. Složili su se da je rat ostavio Bosance nezainteresovane za politiku, i
također tek rijetko mobilizovane masovnije. Društvo reaguje presporo i ne poklanja
dovoljno pažnje politikama o kojima se raspravlja u političkim krugovima. Dodatno,
pitanje ekspertize parlamentaraca je postavljeno, na jednoj strani, i civilnih inicijativa
na drugoj. Civilne inicijative su prepoznate kao rezultante u usmjerenom društvu, koje
može imati neke poteškoće u bliskoj budućnosti, nakon povlačenja međunarodnih organzacija,
trenutno prisutnih u BiH. Što se tiče ekspertize članova parlamenta, neki su
učesnici kritikovali njihovo učešće i suradnju samo sa međunarodnim organizacijama,
što također može objasniti generalno nepovjerenje u političare. Odgovor na komentar
je skrenuo fokus na nereagovanje domaćih institucija, koje bi trebale davati sve
potrebne informacije parlamentu gotovo automatski, ali umjesto toga, parlamentarci
često susreću „mentalitet što je moguće većeg sakrivanja i nepružanja informacija.“ Još
jedan učesnik je iznio drugu stranu novčića, objašnjavajući probleme ministarstava,
koja se suočavaju sa stalnim nedostatkom sredstava, ekspertize i znanja, potrebnih za
suočavanje sa izazovima koji dolaze. Neki lokalni političari su izrazili nemogućnost
da učestvuju u svim sastancima ili da budu spremni za svaki. Diskusija je zatvorena
nekim pitanjima i odgovorima, koji su pojasnili preostale nejasnoće oko parlamentarnog
nadzora.
Sa ž e t a k at i v n o S t i
ZAkLJUČNA PLENARNA SJEDNICA: BO S N A I HE RC E g OV I N A –
kA k O N A P R I J E D?
Njena ekselencija, gospođa Nataša Vodušek, Ambasadorica Republike Slovenije u Bosni
i Hercegovini, ocijenila je seminar uspješnim, jer je pokazao jasnu posvećenost svih
učesnika iz međunarodne i lokalne sfere reformama sektora sigurnosti u Bosni i Hercegovini.
Ipak, dodala je da moramo biti realistični i razumjeti da su pitanja seminara
samo dio cjelokupnih aktivnosti na jačanju europske perspektive Bosne i Hercegovine.
Ona je uvjerena da će implementacija mape puta liberalizacije viznog režima zahtjevati
nastavak reformi i naglasila je važnost „sveobuhvatnog pristupa“, pristupa koji je
također Slovenija koristila dok je predsjedavala Vijećem EU, trudeći se da uključi što je
moguće više aktera i da postigne vidljive i praktične rezultate. Ona vjeruje da je jedan
od temeljnih principa nastavak posvećenosti reformskom procesu, kojem zamah daju
vlasti u Bosni i Hercegovini.
Njegova ekselencija dr. Miroslav Lajčak, Visoki predstavnik Evropske Unije je rekao da
je usvajanje zakona o reformi policije u Aprilu otvorilo put Bosni i Hercegovini da uđe
u formalni ugovorni odnos sa Europskom Unijom, te je tako otvorilo sljedeće poglavlje
u naporima te zemlje da postane u potpunosti funkcionalna država unutar Euro-Atlantskog
okvira. On je dodao da Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju treba donijeti
promjene u načinu interakcije izmedju bosanskohercegovačkih vlasti i Europske unije,
kao i veći osjećaj odgovornosti sa njihove strane za breme reformskog procesa. Naglasio
je da će proces reformi biti isto tako važan kao i krajnji cilj integracije. Bez obzira
na veću ulogu bosanskohercegovačkih vlasti u budućnosti, instrumenti Europske unije
će i dalje imati veoma važnu ulogu u podršci reformama u zemlji, gdje pravosuđe i
unutrašnji poslovi neće biti na zadnjem mjestu. On je izrazio podršku Unije europskoj
perspektivi Bosne i Hercegovine u vidu finansijske pomoći kroz instrumente predpristupne
pomoći i u vidu ispostave širokog spektra CFSP i ESDP instrumenata, kao
EUPM, i naravno ured EUSR.
Gospodin Lajčak je prepoznao ovaj momenat kao izuzetno pogodan za vodeće kreatore
politike u Bosni i Hercegovini, kao i za predstavnike institucija Europske unije,
da zajedno ocijene dosad postignuti progres i da ispitaju kako se nositi sa budućim
izazovima. Što se tiče implementacije usvojenih zakona o reformi policije, on misli da
je to prostor gdje će BiH ministar sigurnosti morati biti proaktivan, kako bi osigurao
da se sedam novih policijskih institucija na državnom nivou osnuju. On predlaže da
EUPM igra centralnu ulogu u praćenju implementacije ovih zakona, sa ciljem da se
u potpunosti iskoristi njihov potencijal za poboljšanje koordinatorske uloge bosanske
države u stvarima policije. U drugoj fazi, zakoni kažu da će lokalni nivo, kao dio
73