SEMINAR O POLICIJSKOJ REFORMI U BOSNI I HERCEGOVINI ...

58
S e m i n a r o p o l i c i jS k o j r e f o r m i u Bo S n i i He r c e g o v i n i
Teškoće sa jednim jedinstvenim zakonom u nedostatku jedinstvene policijske strukture
su jasne, ali postoje šanse da se harmonizira 15 zakona za 15 policijskih institucija.
EUPM je stoga radio na mehanizmima koordinacije policije u Bosni i Hercegovini.
Važno je uspostaviti strukturu za koordinaciju koja se temelji na procedurama i zakonima.
General Coppola je zaključio ukazujući na to da su trenutak pokretanja, pristup i metod
u slučaju reforme policije u Bosni i Hercegovini kao i nedostatak političkog dogovora
i predanosti, prije nego se u taj poduhvat krenulo doprinijeli njegovom skromnom
krajnjem rezultatu.
Sa ž e t a k at i v n o S t i
PLENARNA SJEDNICA 3: LE k C I J E P RE P O Z N A t E U BO S N I I HE RC E g O-
V I N I I S t R A t E g I J E Z A R A Z VO J D O m A ć I H R E f O R m S k I H P L A N O V A
Njegova ekselencija gospodin Dimitris Kourkoulas, Šef Delegacije Evropske komisije u
Bosni i Hercegovini, skrenuo je pažnju na odgovornost domaćih aktera koja po njemu
ima veoma specifično značenje u Bosni i Hercegovini zbog njenog specijalnog statusa
nakon okončanja rata. Ipak je naglasio da se, unatoč tom specijalnom statusu
i osobenoj ulozi međunarodne zajednice, Bosna i Hercegovina tretira kao sve druge
zemlje u regionu. Reformski prioriteti zemlje pripremljeni u konsultaciji sa domaćima
vlastima. On vjeruje da je koncept odgovornosti domaćih aktera značajan ne samo
u predpristupnom i predintegracijskoj fazi, već i kada zemlja postane puna članica
Evropske unije. Gospodin Kourkoulas smatra da rezultati koje su postigle vlade i
administracije zemalja regiona nisu uvijek pozitivni zato što postoji tendencija
vjerovanja da će EU sve riješiti. Nepovjerenje u sposobnost vlastitih vlada i administracije
jedan je od razloga koji stoje iza tog stava. Nijedna zemlja ne može imati koristi
od učešća u Evropskoj uniji ako nema jake i efikasne strukture vlade i administracije.
Većinu pitanja, koja treba rješavati prije i nakon pristupanja, mogu rješavati samo
domaće vlasti i društvo date zemlje. EU je vrlo spremna prihvatiti da određena zemlja
preuzme punu odgovornost nad upravljanjem finansijskom pomoći EU. Za sada je u
BiH Delegacija Evropske komisije odgovorna za kompletan ciklus provedbe svakog
projekta. To se, međutim, čini u veoma bliskoj saradnji sa gospodinom Osmanom
Topčagićem, direktorom Direkcije za evropske integracije. Ovaj proces treba shvatiti
kao obuku kako bi administracija kasnije bila sposobna na pošten način koristiti strukturalne
i druge EU fondove. Naglasio je da bez administrativnog kapaciteta u BiH,
neće biti očekivanih koristi. Ima nedavnih primjera nekih novih država članica, gdje
je Evropska komisija morala obustaviti finansiranje zbog nedostatka administrativnih
kapaciteta. On je također zabrinut zbog zakonodavstva u zemlji. Većina evropskih
propisa koje treba uvesti u pravni sistem Bosne i Hercegovine rezultat je dugih godina
konsultacija. Problem stoga nije sadržaj zakona, već njihovo prenošenje tih direktiva u
unutarnji pravni poredak. Evropska komisija čini sve da promovira ovaj veoma važan
princip domaće odgovornosti. Tu su, nadalje, nastojanja da se u fazi programiranja
finansijske pomoći uključi i civilno društvo. Tu su i konsultacije sa vlastima i civilnim
društvom radi pripreme godišnjeg izvještaja o napretku Evropske komisije.
Gospodin Kourkoulas je naglasio da je ovih dana generalni direktor Evropske komisije
predao vlastima Mapu puta u vezi sa bezviznim režimom za Bosnu i Hercegovinu.
Podvukao je da je to važan korak jer sadrži konkretnu listu zahtjeva koje treba ispuniti
kako bi se omogućilo da EU ukine vizni režim za građane Bosne i Hercegovine. Mnogo
tih zahtjeva je direktno vezano za sigurnost, tj. za lične karte, pasoše, politiku zemlje
59