SEMINAR O POLICIJSKOJ REFORMI U BOSNI I HERCEGOVINI ...

56
S e m i n a r o p o l i c i jS k o j r e f o r m i u Bo S n i i He r c e g o v i n i
Gospodin de Kermabon je u zaključku identificirao četiri glavna izazova s kojim se
suočava Misija EULEX Kosovo. Prvo -tehnički aspekti i oni su uspješno ispunjeni.
Drugi izazov je operativni, jer kompleksno okruženje na Kosovu zahtijeva saradnju sa
znatnim brojem međunarodnih aktera, uključujući partnere u EU porodici, osobito
Evropsku komisiju, ali i druge međunarodne organizacije poput UNMIK-a, KFOR-a,
OSCE-a i NVO-e. Treće - tu su i etički izazovi vezani za promociju vrijednosti EU
na Kosovu. Četvrto – Misija treba biti sposobno uvjerljivo projicirati evropsku perspektivu
regiona.
Brigadni general Vincenzo Coppola, Šef Policijske misije Evropske unije, objasnio je da
EUPM postoji od januara 2003. a da je provođenje policijske reforme u Bosni i Hercegovini
počelo 2004. godine. Prvi pokušaj na planu policijske reforme učinjen je pod
sponzorstvom Evropske komisije i bivši premijer Belgije, gospodin Martens. U aprilu
2005. godine taj je pokušaj politički propao. Krajem 2005. godine, učinjen je još
jedan pokušaj, zasnovan na tri principa EU koja su politički lideri kao takve prihvatili:
Donesena je i odluka o uspostavi Direkcije za implementaciju restrukturiranja policije.
General Coppola je dalje objasnio da je Direkcija radila godinu dana; međutim,
ovaj drugi pokušaj također je propao na političkom nivou. U ljeto 2007. novi Visoki
predstavnik gospodin Lajčak neuspješno je nastojao da se dođe do sporazuma zasnovanog
na Izvještaju Direkcije. U oktobru 2007. godine lideri šest vodećih političkih
Bosne i Hercegovine postigli su sporazum u drugom pokušaju. Usvojili su akcioni
plan i uspostavili radnu grupu sa zadatkom izrade nacrta dva zakona o reformi policije.
Sporazum postignut u oktobru 2007. je bio sasvim ograničenog dometa, pogotovo u
poređenju sa ranijim prijedlozima. To implementaciju otežava budući da je sporazumu
nedostajala supstanca.
General Coppola je sugerirao i da je zbog sporazuma postignutog u Mostaru, radna
grupa imala ogromne teškoće u izradi dva zakona te se mogla stoga dogovoriti tek
oko minimuma. Kakva god da se reforma treba postići u Bosni i Hercegovini ili bilo
kojoj drugoj zemlji, ona zahtijeva fundamentalnu političku podršku. Tehnička implementacija
može biti teška ali ostaje nemoguća bez političkog dogovora. Taj proces bi
pojednostavila velika spremnost za provođenje reforme i sporazum političkih lidera
oko koncepta policijske reforme. Nepostojanje političke volje izaziva glavni problem
za tehničke stručnjake i instruktore koji nastoje postići zajedničku poziciju. Reforme
zahtijevaju zajedničku poziciju, osim ako ne budu nametnute. Dva su osnovna
koncepta reforme: jedna može ili krenuti „odozgor nadolje“, što znači da se uzme
određena funkcija države, npr. sigurnost ili policija, te je potpuno promijenite. Drugi,
koji bi se mogao opisati prema potrebama. General Coppola smatra da bi drugi pristup
možda stvarao manje problema za institucije koje se trebaju promijeniti i omogućio
da politički lakše „prođu“.
Sa ž e t a k at i v n o S t i
Srđan Arnaut, Zamjenik ministra pravde Bosne i Hercegovine
Brigadni general Vincenzo Coppola, Šef policijske misije Evropske unije
Yves de Kermabon, Šef EULEX-Kosovo
Da li reformu policije i sudstva treba voditi odvojeno ili koordinirano kroz jedan
sveobuhvatni pristup? Reforma policije i sudstva međusobno povezane. Stoga znatne
promjene trebaju biti sinhronizirane. Reforma policije bez reforme sudstva i obratno
nosi sobom rizik da cijeli sistem bude disfunkcionalan.
Kada se počne angažirati u procesima reforme sigurnosnog sektora, međunarodna zajednica
treba uključiti lokalne vlasti u svakom od pojedinačnih koraka procesa
odlučivanja, ne samo u implementaciji. Neće biti dovoljno od njih samo zahtijevati
implementaciju. Žalosno je da se međunarodna zajednica, uključujući EUPM,
angažirala u procesu policijske reforme 2004. godine a da nije postigla ciljeve, unatoč
ogromnim uloženim ljudskim resursima i projektima Evropske komisije. Stoga,
primjer Bosne i Hercegovine treba pažljivo razmotriti kako bi se izbjegli slični problemi
u budućnosti.
Upravo u tim okolnostima je EUPM slijedio komplementarnu strategiju pristupa
odozgo nadolje koja je dala malo rezultata u posljednje tri i pol godine. Otud i pristup
odozdo prema gore sa ciljem harmonizacije postojećih zakona u svjetlu principa
EU.
57