SEMINAR O POLICIJSKOJ REFORMI U BOSNI I HERCEGOVINI ...

62
S e m i n a r o p o l i c i jS k o j r e f o r m i u Bo S n i i He r c e g o v i n i
Osman Topčagić, Direktor, Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine
Anna Ibrasagic, Članica Evropskog parlamenta, Komitet za vanjske poslove, Evropski parlament
Dimitris Kourkoulas, Šef Delegacije Evropske komisije u Bosni i Hercegovini
jeno je u normalnoj parlamentarnoj proceduri. On je posebno naglasio da ti zakoni
nisu bili nametnuti, kao što je to bio slučaj ranije. On vjeruje da je to jedini način da
se postigne napredak u ovom procesu te da to treba biti model za budući rad Bosne i
Hercegovine.
Gospodin Topčagić je priznao da su ranije započete reforme na planu sudstva, kao što
su i iskustva drugih zemalja pokazala, pokazale da je za njihovu pripremu, a posebno
provedbu, potrebno više vremena. Ocijenio je rezultate postignute u tim područjima,
kao i u drugim područjima, veoma impresivnim. Naglasio je također da je Bosna
i Hercegovina prije potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju već imala
uspostavljene instrumente unutarnjeg tržišta kakvi su karakteristični za visoko razvijena
liberalna društva; postojanje nezavisnih regulatora, usvajanje zakona, uspostava
Konkurencijskog vijeća, Zakon o državnoj pomoći već su pripremljeni, zakoni i procedure
o javnim nabavkama uvedeni po pravilima EU, jednako kao i propisi u sektoru
energetike i komunikacija. Naglasio je da su to rezultati uslovljavanja koji su
primijenjeni u ranijoj fazi. On je također proces evropskih integracija definirao kao
jedan predvidljiv proces, što je omogućilo da se pripreme izvrše unaprijed. Trenutno se
završava dokument pod naslovom „Program integracije Bosne i Hercegovine u EU“.
Sa ž e t a k at i v n o S t i
Taj program treba dati sveobuhvatan odgovor na obaveze koje proizlaze iz Evropskog
partnerstva i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Za g. Topčagića, Bosna i Hercegovina
je također na dobrom putu jer preuzima odgovornost za proces programiranja
tehničke i finansijske pomoći EU.
Gospodin Michael Giffoni, Šef Radne grupe za Zapadni Balkan i Centralnu Evropu
u Vijeću Evropske unije je naveo da je tokom seminara više pita postavljeno pitanje
odgovornosti domaćih aktera. On smatra da je došlo vrijeme da se izraz „naučene
lekcije“ ostavi za sobom i da se treba zadovoljiti nastojanjem da se identificiraju neke
lekcije ali bez pretenzije da su one u potpunosti naučene. Što se tiče Policijske misije u
Bosni i Hercegovini, on je uvjeren da je mnogo toga postignuto u suočavanju sa strukturalnim,
organizacijskim i problemima odnosa, ali da i dalje postoji zastoj u pogledu
takozvanih glavnih operativnih principa, odnosno koherentnosti sa drugim institucijama,
saradnje s njima i fleksibilnosti. Dodao je da je još mnogo toga ostalo da se uradi
u pogledu odgovornosti domaćih aktera i strategija razvoja domaćih programa.
Gospodin Giffoni je naglasio značaj odgovornosti domaćih aktera kao i potrebe da se
angažiraju civilno društvo i parlamentarne institucije. Identificirao je pitanje odgovornosti
kao odlučujuće u prelasku sa prve faze reforme policije na sljedeće. On to
prepoznaje i kao odlučujuće pitanje u fazi koja slijedi nakon potpisivanja Sporazuma
o stabilizaciji i pridruživanju. Dodao je da pitanje odgovornosti domaćih aktera treba
biti stavljeno u jedan dijalektički kontekst i da ga treba ispuniti sadržajem, a ne samo
se usmjeravati na pretpostavljene instrumente, kao što je Parlament ili drugi segmenti
civilnog društva. On je uvjeren da civilno društvo u Bosni i Hercegovini postoji te da
je civilno društvo na Balkanu čak vitalnije nego u mnogim zemljama EU. Ipak priznaje
da problem nije u njihovom nepostojanju, već u njihovom izopačenom odnosu sa
vlastima, pošto je on zasnovan na svojevrsnom vertikalnom modelu koji je upravo
suprotan planu EU. On je sugerirao da je ovo pitanje u kojem EU treba da intervenira
kroz promociju modela koji odražava vrijednosti EU i modela odnosa sa vlastima koji
se ne temelji na vertikalnim strukturama, već na svojevrsnim horizontalnim vezama
između civilnog društva i vlasti koje ih trebaju predstavljati.
Gospodin Giffoni je nadalje rekao da aktivnosti u vezi sa policijom ne bi trebala da se
analizira samo u kontekstu odnosa policije i vlasti, već kao dio vlasti koji je u samoj
njenoj strukturi pošto je to način na koji ga može percipirati civilno društvo u BiH - kao
efektivnog kontrolora organiziranog kriminala i drugih glavnih prijetnji. On smatra
da odgovornost domaćih aktera treba da se razmatra samo ukoliko postoji mogućnost
uspostave modela određenih vrijednosti i principa. Naglasio je da će to biti izazov i u
sljedećoj, odlučujućoj fazi Procesa stabilizacije i pridruživanja. Provedba sporazuma
63