SEMINAR O POLICIJSKOJ REFORMI U BOSNI I HERCEGOVINI ...

64
S e m i n a r o p o l i c i jS k o j r e f o r m i u Bo S n i i He r c e g o v i n i
zahtijeva temeljne administrativne kapacitete. Omogućavanje da domaći akteri vode
taj proces, po njegovom mišljenju, znači da EU treba da promovira model javne uprave
koja je na službi građana kao pružalac usluga - a ne kao kontrolor. Sugerirao je
da samo na taj način potpisivanje SSP-a može zaista postati prethodnica u procesu
integracija Bosne i Hercegovine u EU, uključujući i elemente potrebnih promjena
institucionalnog okvira.
Gospodin Giffoni je zaključio da koncept Evropske unije kao jedne „zajednice zakona“
ne smije da bude nešto čime se bave vlasti i javno mnijenje Bosne i Hercegovine ili institucija
i javnog mnijenja EU. To treba da bude jedan dijalektički element i sama EU
treba da ima na umu kada razrađuje svoje strategije u nastojanju da potakne domaće
reformske programe i artikulira svoje prisustvo i utjecaj na terenu. G. Giffoni vjeruje
da se, kada se govori o integracijskom procesu Zapadnog Balkana u EU, još uvijek u
velikoj mjeri pretpostavlja da postkomunističke balkanske države trebaju pristupiti
EU tek kada riješe svoje probleme. Međutim, po njemu, uski nacionalni okviri su dio
problema na Zapadnom Balkanu, a ne dio rješenja te da je upravo sad trenutak kada
treba razgovarati o odgovornosti domaćih aktera za evropske integracije.
Sa ž e t a k at i v n o S t i
RADNE gRUPE PO SEktORImA – LEkCIJE PREPOZNAtE U
BOSNI I HERCEgOVINI
Sastanak prve radne grupe za 'Reformu policije i međunarodne policijske saradnje'
je otvorio g. Alexis Hupin (CPCC) koji je, nakon kratkog uvoda, dao riječ gospođi
Simonetti Silvestri (EUPM). Ona je izlaganje započela s Mostarskom deklaracijom,
kojom su bh. politički lideri dogovorili provođenje reforme policije u dvije faze.
U prvoj fazi su odobrili zakone koji propisuju reformu policije i njenu sprovedbu,
koja bi trebala uslijediti u sljedećih šest mjeseci osnivanjem sedam novih institucija.
Druga faza trebala bi se realizirati nakon ustavne reforme u skladu s tri principa EU.
Sporazum postignut u martu 2008. godine potvrdio je osnivanje sedam novih institucija
kroz dva različita zakona. Druga faza, koja će se realizirati nakon ustavne reforme,
treba predvidjeti jedinstvenu policijsku strukturu u BiH i promijeniti odnos
novih institucija i lokalne policije.
Šta bi moglo biti potencijalna poteškoća u uspostavi novog jedinstvenog tijela, upitala
se gospođa Silvestri. Ona je naglasila da nema prioriteta vezanih za postupak
uspostave ovog policijskog tijela, te je u tom smislu EUPM posvećen da se postignu
dva glavna cilja. Jedan od njih je restruktuiranje policije, u skladu s izvornim planom
iz 2004. i 2006. godine, kao i sa zakonskim usklađivanjem trinaest policijskih uprava.
Po njenom mišljenju, EUPM će i dalje pružati podršku za uspostavu tih tijela,
a također i nadzirati taj proces. Nakon potpisivanja SSP-a, EUPM će pratiti
proces zajedno s delegacijom Europske komisije. Prema njenim riječima, strategija
EUPM-a bi Upravnom odboru policije omogućila izvršnu ulogu trajne državne institucije
BiH.
G. Hupin je postavio teoretsko pitanje, da li bi reforma policije u BiH utemeljena na
tehnokratskoj procjeni u funkcionalnom pregledu, a koju prate ustavne reforme, bila
najprihvatljivijia. G. Hupin ovakav pristup smatra previše ambicioznim. Gospođa
Silvestri pojasnila je da zakoni o reformi policije koji su usvojeni ove godine reguliraju
rad tri institucije na državnom nivou (Interpol, SIPA i Granična policija) ali
ne i one u nadležnosti kantona i entiteta. G. Zlatko Miletić to je potvrdio i složio se
da je, zbog nefunkcionisanja SIPA-e i Granične policije, Federalna policija preuzela
neke od njihovih dužnosti. Kao rezultat takvog stanja u kojem se ne zna ko je tačno
odgovoran za šta, nadležnosti zakonodavnih institucija u Federaciji BiH se preklapaju.
G. Uroš Pena iz MUP-a RS-a se osvrnuo na pitanje svrhe i cilja reforme policije.
Po njegovu mišljenju, glavni cilj je postići da BiH bude sigurna zemlja, što je, po
njegovim riječima, i postignuto bez potpune reforme. Međutim, on se nije složilo
da je reforma pravosuđa, u što su mnogi uvjereni, završena. Zbog ukidanja funkcije
65