SEMINAR O POLICIJSKOJ REFORMI U BOSNI I HERCEGOVINI ...
SEMINAR O POLICIJSKOJ REFORMI U BOSNI I HERCEGOVINI ...
SEMINAR O POLICIJSKOJ REFORMI U BOSNI I HERCEGOVINI ...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
52<br />
S e m i n a r o p o l i c i jS k o j r e f o r m i u Bo S n i i He r c e g o v i n i<br />
rektno doprinosi procesu evropskih integracija. On je naglasio da su agencije za provedbu<br />
zakona u BiH, policija, tužilaštvo i sudstvo Bosne i Hercegovine aktivni učesnici svih<br />
regionalnih inicijativa i radnih grupa osnovanih sa specijalnim zadacima na planu pravde<br />
i unutarnjih poslova, kao što je SECI Centar, SEEPAG, SEPCA, MARRI, RAI.<br />
Po mišljenju gospodina Cucua koordinacija, koherentnost i kontinuitet posebno su<br />
važni na polju pravde i unutarnjih poslova, s obzirom na veliki broj uključenih<br />
aktera. On je uvjeren da će Sekretarijat Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) omogućiti<br />
saradnju i koherentnost na međunarodnom nivou i među državama Jugoistočne Evrope,<br />
te u regionalnim inicijativama na polju pravde i unutarnjih poslova. Da bi RCC<br />
postigao vjerodostojnost, on smatra potrebnim da se nastavi konkretno djelovati, i to<br />
primjenjujući pristup orijentiran na rezultat, te uspješno implementirati projekte. To<br />
znači prenošenje dobrih praksi i lekcija koje su drugdje naučene u zakonodavstvo zemalja,<br />
kao i u odluke i politike njihovih vlada. On je identificirao ulogu RCC-a na polju<br />
borbe protiv prekograničnog kriminala kao jedan od strateških prioriteta Sekretarijata<br />
RCC. Rekao je da je Regionalna antikorupcijska inicijativa, ranije inicijativa Pakta stabilnosti<br />
za borbu protiv korupcije (RAI) ključni punkt u regionu na polju borbe protiv<br />
korupcije. Kao rezultat aktivnosti u zemljama Jugoistočne Evrope, pravni okvir za borbu<br />
protiv korupcije je bolje usklađen sa standardima koje nalažu međunarodne konvencije:<br />
Specijalizirana tijela za borbu protiv korupcije su stvorena ili su u procesu uspostave,<br />
reorganizacije ili jačanja. Dodatni praktični koraci su predviđeni kako bi se ispoštovala<br />
puna implementacija obaveza definiranih Ministarskom deklaracijom o 10 zajedničkih<br />
mjera za suzbijanje korupcije u Jugoistočnoj Evropi, koju su podržali ministri pravde<br />
2005. godine u Briselu. Dodao je da jedan stručnjak za pravdu i unutarnje poslove Sekretarijata<br />
RCC-a prati razvoj događaja vezan za Udruženje šefova policije Jugoistočne<br />
Evrope (SEPCA). Od novembra 2007. godine, SEPCA je preuzela odgovornost za aktivnosti<br />
Policijskog foruma.<br />
Nadalje, teme obuhvaćene djelovanjem Regionalne inicijative za migracije, azil i izbjeglice<br />
(MARRI), tijela koje ima sjedište u Skoplju, ključni su element procesa euroatlantskih<br />
integracija u regionu; gospodin Cucu je naglasio da će RCC nastaviti pažljivo pratiti<br />
razvoj događaja u tom području. RCC će također podržati obavezu koju je preuzela EU<br />
da se započne dijalog o viznom režimu na temelju mapa puta sa svim zemljama Zapadnog<br />
Balkana, dok će stručnjaci RCC-ovog tijela za pravdu u unutarnje poslove raditi<br />
zajedno sa MARRI-jem kako bi pomogli i Komisiji EU i zemljama Zapadnog Balkana.<br />
On je dodao da je potreban novi pristup upravljanju granicom. Stručnjaci za pravdu i<br />
unutarnje poslove će stoga podržati MARRI kako bi se formalizirala saradnja i razvili<br />
dobri radni odnosi sa relevantnim međunarodnim i regionalnim organizacijama kao što<br />
je ICMPD – Međunarodni centar za razvoj politike migracija i SEPCA.<br />
Sa ž e t a k at i v n o S t i<br />
PLENARNA SJEDNICA 2: POLICIJA I P R A VO S U D N A R E f O R m A U BO S N I I<br />
HE RC E g OV I N I I R E g I O N U<br />
Gospodin Srđan Arnaut, Zamjenik ministra pravde Bosne i Hercegovine, fokusirao se<br />
na implementaciju reforme pravosuđa u Bosni i Hercegovini koja je počela kada je<br />
Vijeće za implementaciju mira u Briselu 2002. godine podržalo osnaženu strategiju<br />
reforme sudstva. On je objasnio da je postavljen cilj da se nastavi sa reformama, usmjerenim<br />
na uspostavu profesionalnog i nezavisnog sistema sudova i tužilaštava. Po<br />
mišljenju gospodina Arnauta, ključni dio strategije je uspostava Visokog sudskog i<br />
tužilačkog vijeća (VSTV). Pošto sudstvo nije regulirano Ustavom, nakon ovoga je uslijedio<br />
Sporazum o prijenosu ovlasti sa entiteta na državni nivo. Zakon o VSTV je<br />
usvojen 2004. godine, kada su izabrani članovi prvog Vijeća. On je naglasio da Visoko<br />
sudsko i tužilačko vijeće na državnom nivou osigurava harmonizirano i jednoobrazno<br />
provođenje sudske etike, imenovanje na položaje u sudstvu te disciplinske procedure<br />
za sve nivoe u cijeloj zemlji.<br />
Gospodin Arnaut je također spomenuo imenovanje i ponovno imenovanje svih sudija<br />
i tužilaca u Bosni i Hercegovini sa izuzetkom Ustavnog suda, kao izuzetno važno jer je<br />
omogućilo lustraciju u sudstvu. On vjeruje da je Bosna i Hercegovina jedina zemlja u regionu<br />
koja je ovu proceduru provela. Reforma nije stala kod imenovanja sudija i tužilaca<br />
već su važni koraci učinjeni u organizacionom pogledu, tako da je broj prvostepenih<br />
sudova smanjen za 41 posto. Broj kantonalnih i okružnih sudova nije promijenjen. On<br />
je dodao da je od 2004. godine Visoko sudsko i tužilačko vijeće, ili treći stub sudske<br />
vlasti, imalo suštinske ovlasti na polju upravljanja sudovima zato što je to jedini put da se<br />
garantiraju autoritet i ovlasti koje imaju razna ministarstva u Bosni i Hercegovini. On je<br />
naglasio da je važan segment sudstva finansiranje, gdje reforma nije mogla biti uspješno<br />
provedena pošto finansiranje obezbjeđuju različiti segmenti asimetrične administrativne<br />
strukture u Bosni i Hercegovini. Finansije se ne alociraju sudstvu na osnovu prioriteta i<br />
potreba, već na osnovu sredstava kojima raspolažu različiti nivoi vlasti, što može izazvati<br />
ozbiljne prepreke u funkcioniranju sudstva.<br />
Nadalje, gospodin Arnaut je kazao da ogroman broj neriješenih predmeta iz prethodnih<br />
godina predstavlja jedan od glavnih izazova s kojim je suočena sudska reforma.<br />
Mada su mnogi od tih slučajeva nebitni, oni ipak predstavljaju teško opterećenje za<br />
sudstvo. Tu situaciju nije izazvala sporost sudija. Vlada je stoga pokrenula inicijativu<br />
da se pomogne rješavanje tih predmeta ii ubrza postupak promjenom uslova u kojima<br />
sudstvo funkcionira. On je naglasio, naprimjer, reformu vezana za registraciju<br />
preduzeća, proceduru bankrota. Te su reforme uglavnom provedene u entitetima. U<br />
2003. godini zakonodavna reforma nastavljena što je dovelo do usvajanja novih zako-<br />
53