Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama pripadnika - DCAF

na frontu kod kuće tokom II svjetskog rata); više od 200.000 osoba koje su preživjele opsadu
Lenjingrada, 19,4 miliona veterana rada; više od 1,4 milona veterana iz bitki; 300.000 veterana
oružanih snaga; i 22.000 veterana iz visoko rizičnih situacija. 447 Ovaj sistem svrstavanja u grupe
pokazuje koliki značaj imaju ratni veterani u ruskom društvu. Značaj veterana također je
podcrtan i uspostavom parlamentarnog komiteta za pitanja veterana. 448 Ovaj popis, zapravo,
predstavlja hijerarhiju veterana, po kojoj različite grupe veterana imaju pravo na različite
beneficije i spomen-odlikovanja. 449 Grupa sa najviše beneficija su vojnici iz Velikog domovinskog
rata. Njihove beneficije uključuju garanciju zapošljavanja, obrazovanja, zdravstvenu zaštitu,
rješavanje stambenog pitanja, olakšice kod oporezivanja i u korištenju javnog prijevoza. 450
Tokom godina, broj živih veterana iz dva svjetska rata je smanjen, dok je broj onih koji su
učestvovali u vojnim misijama izvan države sve veći. Države su počele sve više priznavati da
je potrebno rješavati probleme ove grupe novih veterana i njihovih porodica. U Rumuniji,
naprimjer, od oktobra 2006. godine, pripadnici oružanih snaga koji su učestvovali u vojnim
misijama u inozemstvu, ili u antiterorističkim misijama u Rumuniji najmanje četiri mjeseca,
bez obzira da li u kontinuitetu ili ukupno, uključujući i patrole u zrakoplovstvu i mornaričke
intervencije, dobijaju počasnu titulu vojnog veterana, dok civilni uposlenici dobijaju titulu
veterana. Ako je neka osoba onesposobljena, titula vojnog ili civilnog veterana daje se bez
obzira na trajanje učešća u određenoj misiji. Vojni ili civilni veterani s onesposobljenjima
imaju pravo nastaviti sa svojom službom u Ministarstvu odbrane. 451
Samo vojnici iz I i II svjetskog rata
Treća grupa obuhvata one države u kojima samo vojnici iz I i II svjetskog rata imaju
priznat status veterana. Ovo je slučaj, naprimjer, sa Bivšom Jugoslavenskom Republikom
Makedonijom (gdje su uključeni i oni koji su se borili na strani Demokratske vojske Grčke u
periodu između 1945. i 1949.), Albanijom i Bugarskom.
Veterani formalno ne postoje
Četvrta grupa sastoji se od država u kojima veterani formalno ne postoje. Primjeri su Danska
i Njemačka, gdje po zakonu ne postoji status veterana, koji se priznaje bivšim vojnicima. Kada
je riječ o Njemačkoj, vrijedi spomenuti da je zvanična politika u ovoj državi ne nastavljati
tradiciju njemačkih oružanih snaga koje su postojale prije 1945. godine. To ne znači da oni
koji su služili u oba svjetska rata ili u mirovnim misijama nemaju nikakvu zaštitu. Opći
zakoni ili privatne fondacije pružaju zaštitu. Naprimjer, trebalo je voditi brigu o učesnicima II
svjetskog rata prije nego što su nastale Njemačke oružane snage (Bundeswehr) 1955. godine.
U periodu između 1945. i 1955. godine nije bilo nikakve vojske koja bi preuzela odgovornost
za njih. Jedna od prvih socijalnih politika u Njemačkoj nakon II svjetskog rata bila je briga o
žrtvama, uključujući civile, vojnike i njihove porodice. Što se tiče medicinskog tretmana, bivši
vojni pripadnici nemaju pravo na bilo kakav tretaman u okviru vojnog zdravstvenog sistema.
Oni imaju isti status kao i bilo koja druga civilna osoba: država plaća 70% troškova liječenja;
30% plaća sam bivši pripadnik, ili privatna agencija za osiguranje. O interesima veterana
s invaliditetom brinu se privatna udruženja, ili privatne, uglavnom regionalne, fondacije
(naprimjer, Njemačka socijalna asocijacija). Ovakva politika je na snazi sve od osnivanja
Savezne Republike Njemačke, 1949. godine. 452
447 Vidi izvještaj (dostupan samo na ruskom jeziku) Komiteta Državne Dume za pitanja veterana za 2005.,
dostupan na: .
448 Komitet za pitanja veterana Državne Dume osnovan je u julu 2003., vidi: .
449 Komunikacija sa dr. Nataliom Danilovom, višim predavačem na Univerzitetu St. Petersburg, i naučnom
suradnicom na Univerzitetu u Bristolu (UK).
450 Natalia Danilova, “Social policy for veterans: conceptualisation and the case study of Russia” research
proposal (Socijalna politika za veterane: konceptualizacija i analiza na primjeru Rusije, prijedlog naučnog
istraživanja), Univerzitet u Bristolu, 2006.
451 Ova informacija data je u Uredbi Vlade, br. 82, od 25. oktobra 2006., o priznavanju zasluga vojnim
pripadnicima koji su učestvovali u vojnim misijama.
452 Communication with representatives of the German armed forces, November 2006.
193 Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama pripadnika oružanih snaga i uposlenika u oružanim snagama