Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama pripadnika - DCAF
Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama pripadnika - DCAF
Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama pripadnika - DCAF
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
6.2 (nastavak)<br />
Danska: član 19.2<br />
2) Osim u svrhu odbrane od oružanog napada na teritorij pod kontrolom danskih snaga, kralj ne angažira vojne<br />
snage protiv bilo koje strane države bez odobrenja Parlamenta. Svaka mjera, koju kralj poduzme u pogledu ove<br />
odredbe, bez odlaganja se predočava Parlamentu. Ukoliko Parlament ne zasjeda, saziva se njegova sjednica bez<br />
odlaganja.<br />
Republika Irska: član 28.3<br />
(3.1) Rat se ne može objaviti, niti država može učestvovati u ratu bez odobrenja Zastupničkog doma.<br />
(3.2) U slučaju invazije, međutim, Vlada može poduzeti sve korake koje smatra neophodnim za zaštitu države, a<br />
sjednica Zastupničkog doma zakazuje se za najraniji mogući datum.<br />
Primjeri odredbi o zabrani agresije<br />
Ustav Azerbejdžana (1995.)<br />
Član 9 (Vojne snage)<br />
(2) Repubika Azerbejdžan odbija rat kao sredstvo ugrožavanja neovisnosti drugih država i kao sredstvo rješavanja<br />
međunarodnih sukoba.<br />
Ustav Italije<br />
Član 11 (Odbacivanje rata)<br />
Italija odbacuje rat kao sredstvo ugrožavanja slobode ljudi i kao sredstvo rješavanja međunarodnih sporova; Italija<br />
se slaže s ograničavanjem suvereniteta, kada je to neophodno za uspostavu pravnog sistema mira i pravde među<br />
narodima, ukoliko je zastupljen princip reciprociteta; Italija promovira i potiče međunarodne organizacije koje<br />
streme tom cilju.<br />
Ustav Njemačke<br />
Član 26 (Zabrana priprema za agresorski rat)<br />
(1) Aktivnosti koje eventualno mogu ugroziti, i poduzete sa namjerom da ugroze, miroljubive odnose između<br />
država, posebno u pogledu pripreme za agresorski rat, smatraju se neustavnim. One trebaju biti tretirane kao<br />
krivično djelo.<br />
Član 87.a (Uspostava i ovlasti oružanih snaga)<br />
1. Savezne vlasti uspostavljaju oružane snage u svrhu odbrane. Njihova brojnost i opća organizacijska struktura<br />
moraju biti prikazane u budžetu.<br />
3. Ustavi i ljudska prava oružanih snaga<br />
Ustavne odredbe, koje uređuju ljudska prava <strong>pripadnika</strong> oružanih snaga, uvode se iz dva<br />
razloga. Prvo, u državama sa neprofesionalnom vojskom, ustav može omogućiti pravo na<br />
prigovor savjesti na služenje vojnog roka. Sažetak brojnih ustavnih odredbi te vrste nalazi se u<br />
uokvirenom tekstu pod brojem 6.3, a cjelokupno pitanje prigovora savjesti na vojnu obavezu<br />
detaljnije će biti razmatrano u poglavlju 10.<br />
Drugo, historija određene države može ukazivati na to da je neophodno garantirati neutralnu<br />
ulogu oružanih snaga na najvišem normativnom nivou u ustavu. Naprimjer, ustav može nalagati<br />
razdvajanje vojnog i političkog vodstva. U tim su slučajevima prava <strong>pripadnika</strong> oružanih<br />
snaga u određenoj mjeri ograničena, zbog ostvarenja višeg ustavnog cilja. Ograničavanjem<br />
političkih prava <strong>pripadnika</strong> oružanih snaga, detaljnije će biti govora u poglavlju 8.<br />
Osim navedena dva razloga, nije uobičajeno da se pitanja koja se dotiču ljudskih prava<br />
<strong>pripadnika</strong> oružanih snaga, navode u pisanom ustavu. Opća tendencija je da se pripadnici<br />
45 <strong>Priručnik</strong> o <strong>ljudskim</strong> <strong>pravima</strong> i <strong>temeljnim</strong> <strong>slobodama</strong> <strong>pripadnika</strong> oružanih snaga i uposlenika u oružanim snagama
Change language