Å UMARSKI LIST 7-8/1955

vrijednost temeljnice. Kada bi sastojina bila obzirom na strukturu, obrast
i t. d. homogena, dobili bismo za veličinu temeljnice uvijek istu vrijednost
bez obzira na kojem mjestu u sastojim da položimo primjernu prugu. Kako
je sastojina uvijek više ili manje nejednolika, dobij amo samo približne vrijednosti,
a greške su obično pozitivne i negativne, što se vidi i na grafičkim
prikazima.
Možemo zaključiti, da na točnost rezultata, odnosno veličinu srednje
pogreške, utječe pored same preciznosti rada i izbor mjesta na kojima polažemo
primjerne pruge. Time nam postaje jasno, zašto smo u nekim slučajevima
i s manjim postotkom primjernih pruga, dobili veću točnost rezultata.
Iz grafičkog prikaza izlazi dalje da postoji mogućnost da dobijemo
točan rezultat i kada bismo položili samo jednu primjernu prugu. Pitanje
je, da li bi se u sastojim mogla pronaći mjesta s prosječnim osobinama,
pa da se na njima polože primjerne pruge? U novije se vrijeme to i ne
pokušava, jer je praksa pokazala da se na taj način griješi samo pozitivno
ili samo negativno, što ovisi o sklonosti stručnog lica, da procjenjuje previsoko
ili prenisko. Prema tome najbolje je raspored primjernih pruga
odrediti matematički, jer tada postoji vjerojatnost kako za -f-, tako i za
— greške, (gubi se subjektivni utjecaj na raspored primjernih pruga) te za
njihovo izravnan je.
Iz rezultata u navedenim primjerima vidi se, da srednja greška aritmetičke
sredine (M) iznosi kod cea 10% prim, pruga oko 4,5°/o; a za 5%
prim, pruga oko 6,7%. Kod manjeg postotka primjernih pruga veličina M
jače varira, pa su rezultati dosta nesigurni. Po teoriji vjerojatnosti postoji
vjerojatnost 997%, da prava pogreška ne će premašiti trostruku vrijednost
M. Prema tome, u gornjim slučajevima kod 10% prim, pruga najveća
pogreška može biti 13,5%, a kod 5% prim, pruga 20%. To se odnosi na
rezultate rada samo u jednoj sastojini. Kako, međutim u Gospodarskoj
jedinici ima i po nekoliko stotina sastojina u kojima se polažu primjerne
pruge, srednja pogreška drvne mase cijele Gospodarske jedinice pada i
ispod 1%. Za ilustraciju može nam poslužiti formula:
M = ± ]/ml + M' +7.'.. +M.
i podaci iz gornjih primjera:
M 7e = 0,861 m 2 ili 4,39%, M _ -+-1/0,861* + 0,865 2 + 0,801 ž = -+- 1,46 m 2
M 7 . = 0,865 m 2 v
ili 4,89%
Mc! h = 0,801 m 2 ili 4,32%
Izraženo u %, M = ± 2,61%.
Iz svega tri srednje greške aritmetičke sredine znatno smo smanjili
njihovo srednje odstupanje, pa će se ono tim više smanjiti, kada na zajednički
M utječe više stotina faktora.
Iz grafikona broj 1 vidi se, da povećanje postotka primjernih pruga
smanjuje srednju pogrešku u početku naglo, a kasnije polagano. Povećanje
%-tka primjernih pruga preko 10% već slabo utječe na smanjenje
srednje pogreške, pa ne bi bilo ekonomično.
Obzirom na naprijed izloženo, vidi se, da polaganje primjernih pruga
u granicama od 5—10% daje za praksu dovoljno točne rezultate.
229