Å UMARSKI LIST 7-8/1955

Još su opasniji slučajevi, gdje kemijsko suzbijanje jednog štetnika dovodi do prenamnoženja
druge, do tada indiferentne vrste, koja se mogla razmahati tek nakon
uništenja njenih reducirajućih faktora. Prenamnoženje krvave uši na koštunjičavom
voću i crvenog pauka na hmelju u rajnskoj oblasti i Švicarskoj, vjerojatno je posljedica
intenzivnog tretiranja ovih biljaka novim insekticidima, koji su manje naškodili
štetnicima nego njihovim neprijateljima. Osobito je to slučaj s parasitskom osicom
Aphelinus mali, neprijateljem krvave uši, koja je importirana iz Amerike i koja se
upravo počela s uspjehom suprotstavljati ovom štetniku. Autor smatra, da se biološka
metoda suzbijanja jedva može ujediniti sa primjenom novih insekticida. Zamagljivanje
pomoću manjih aparata ograničeno je u šumarstvu na manje površine, pa
u tim slučajevima nema opasnosti za ravnotežu šumske zoocenoze. Veće akcije kemijskog
suzbijanja pomoću motoriziranih aparata, treba naprotiv primjenjivati samo
u onim slučajevima, gdje je u pitanju opstanak osobito vrijednih privrednih objekata.
Glavna zadaća zaštite šuma od šumskih štetnika treba da i dalje ostane sprječavanje
šteta, dakle preventivno suzbijanje. U tom se pogledu zaštita bilja u poljoprivredi
bitno razlikuje od zaštite šuma. Uslijed razmjerno intenzivnih formi gospodarenja
u poljoprivredi se isplati i mnogostruko, dakako do stanovite granice, tretiranje
kultura insekticidnim sredstvima. Osim toga velike površine monokultura isključuju
mogućnost stvaranja prirodne biocenoze, pa prema tome i njenih korisnih članova.
Poljoprivreda, dakle, može veoma malo računati sa prirodnim obrambenim faktorima,
te je neminovno upućena na primjenu otrovnih preparata. Autor primjećuje,
da će savremena nastojanja oko plantažnog uzgajanja kultiviranih sorata topola u
pogledu zaštite prije ili kasnije naići na slične poteškoće.
Kod svih manjih šteta, koje se u šumarstvu sa privrednog stanovišta još mogu
tolerirati, treba izbjegavati primjenu otrovnog zamagljivanja. Od ovog načela moći
će se odstupiti tek onda, kada industriji sredstava za zaštitu bilja pođe za rukom,
da proizvede specifična sredstva za pojedine vrste štetnih insekata.
I. M i k 1 o š .
ŠUMARSKI LIST
GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA NR HRVATSKE
Izdavač: šumarsko društvo NR Hrvatske u Zagrebu. — Uprava i uredništvo: Zagreb
Mažuranićev trg br. 11 — telefon 36-473 —Godišnja pretplata: za članove Šumarskog
društva NRH i članove svih ostalih šumarskih društava Jugoslavije Din 600.— za
nečlanove Din. 840.— za studente šumarstva i učenike srednjih šumarskih i drvnoindustrijskih
škola Din. 200.— za ustanove Din. 1.200.— pojedini brojevi: za članove
»tudente šumarstva i učenike srednjih šumarskih i drvnoindustrijskih škola Din. 50.—
*a nečlanove Din. 70.— za ustanove Din. 100.— Za inozemstvo se cijene računaju
dvostruko. — Račun kod NB Zagreb 401-T-236. Tisak: Grafički zavod Hrvatske, Zagreb.