Å UMARSKI LIST 7-8/1955

More documents

Recommendations

Info

jalištu postigli traženu dimenziju. Krovnu ljepenku izrezali smo u formate 25 x 20 cm i takve listove uvili u tuljak visine 25 cm, profila 5 cm i pričvrstili sa dva prstena tanke žice (si. 1 i 2). Manipulacija ovako izrađenim tuljcima vrlo je jednostavna; lako se izrađuju, ne zauzimaju mnogo prostora, a i transport do radilišta je olakšan, jer se mogu pakovati u snopove sa nešto vreće, da se spriječi osipanje zemlje ili složiti u sanduke. Kod sadnje na terenu skine se ili prereze žica, a nakon što se jama ispuni zemljom može se i tuljak lako izvući te nakon toga zemlju sa strana bolje utisnuti. Analiza cijena koštanja izrade 100 tuljaka pokazala nam je slijedeće: I. Materijal: a) krovna ljepenka m 2 4 — 400.— b) žica kg 0.14 — 23.— IL Rad: kvalificiranih radnika sati 5— 130.— + Socijalno osiguranje 43°/« — 56.— Ukupno 609 dinara Summary In the above article the author recommands the apply of tarred cardboard tubes instead of argil pots for the cultivation of some plants the planting of which is delicate regarding their bare rootlets. Jedlowski ing. Dušan ZELENA DUGLAZIJA NA KRASU Registracija dra Klepca referata P. Fourchy-a o dosadašnjim uspijevanjima duglazije u Francuskoj (»Šumarski list« br. 1—2, <strong>1955</strong>) treba da bude pobuda, da se ova vrst primijeni za uzgoj i u našem šumskom gospodarstvu. Pored rezultata o uspješnom uzgajanju ove vrste u šumama Francuske, na to nas upućuje i naše postojeće sastojine. A to su sastojine na Pohorju (vidi prikaz J. Urbasa u ediciji »Pola stoljeća šumarstva« »Egzote v gozdnem gospodarstvu Slovenije«), u Slovenačkom Primorju (sastojina Počivalnik kod Postojne, koja je obuhvaćena istraživanjima ljubljanskog šumarskog Instituta) i sastojine u Istri, (koje su registrirane i u »Šumarskom listu« br. 12, 1946, u prikazu ing. Piškorića »četinjače u okolini Rovinja«). Sve ove sastojine pokazuju, da se i duglazija u svim ovim sastojinama pokazala kao vrsta dobrog prirasta. To je J. Urbas zabilježio u svom prikazu, to će se vidjeti i iz referata ljubljanskog Instituta, a to ćemo vidjeti i za sastojine u Rovinju. Samo usputno bilježim radi potpunosti, da je sastojina na Počivalniku u starosti od 52 godine imala masu od 480 m 3 ha. Jedan od zaključaka P. Fourchy-a jest, da je »zelena duglazija vrlo osjetljiva na edafske faktore, tako da se veliki prirast može postići samo na plodnim, svježim tlima, bogatim vodom«, a drugi da »zelenu duglaziju treba saditi rijetko« (citirano po dru Klepcu). Rovinjske sastojine potvrđuju drugi zaključak, a demantiraju prvi. Da stanište rovinjskih sastojina zelene duglazije nisu svježa tla, a da još manje obiluju vodom, razumljivo je tako reći, samo po sebi. Te se sastojine nalaze u neposrednoj blizini Rovinja (u današnjem rovinjskom parku) i na morskoj obali. Tlo pripada tipu crvenice (degradirane) na podlozi vapnenca, koji i u 50-godišnjoj sastojim mjestimice izbija, na površinu, te ima i stabala kojih korjenje »jaše« kamene blokove, kao što ga »jašu« smrče ili jele u Gorskom kotaru ili u drugim našim smrčevim i jelovim šumama. Ne može se reći, da svježinu tla tokom ljeta održavaju kiše, 260
jer najbliže ombrometrijske stanice u desetgodišnjem prosjeku (1923—1932) daju sljedeće podatke za ljetni dio godine: Stanica V. mm kiše u mjesecu VI. VII. VIII, Bale 67,55 75,45 44,54 46,88 Sv. Mihajlo Limski 90,21 53,59 47,35 42,43 ili prosječno za Bale 58,4 mm mjesečno, a za Sv. Mihajla 58,6 mm. Međutim ima godina, kada su mjesečne količine daleko ispod ovih prosjeka. Tako je u navedenom desetgodištu minimum kiše u Balama bio 1932. god. s 2,6 mm, a u Sv. Hihajlu 1927. god. s 4,5 mm.* Na Krasu nije ni relativna vlažnost zraka velika, a osobito ne ljeti. Prema podacima u Splitu relativna vlaga o podnevnim satima pada i ispod 50%). A u Rovinju je duglazija uz takve uslove vlažnosti ipak pokazala vrlo dobre rezultate, a osobito za krš. Premjeravanjem dviju rovinjskih sastojina 1946. god. utvrđeno je, da je 47-god. gušća sastojina (997 stabala po ha) imala srednji prsni promjer od 22 cm u rasponu od 10 do 45 cm, a rjeđa (zatečenih 320 stabala i svježih panjeva po ha) imala je prsni promjer od 22 cm u rasponu od 18 do 66 cm. Visina sastojina iznosila je tanje 16 m, a deblje 20 m. Prosječni godišnji prirast deblovine za obje sastojine iznosio je oko 5 m 3 . I rovinjske sastojine dokazuju, da duglazija traži dosta mjesta, t. j. da se bolje razvija u rjeđim nego u gušćim sastojinama. Naime, i tanja i deblja rovinjska sastojina nalazi se na podjednakim stanišnim prilikama, jer se nalaze gotovo jedna pored druge. Podaci pokazuju, da je za duglaziju od 50 god. starosti prevelik broj stabala 1000 po ha. Dakako, da je broj stabala u jačoj sastojini premalen (320 po ha), kako to pokazuje i obračun drvne mase. Uz naznačene srednje promjere i srednje visine masa tanje sastojine iznosila bi obračunato po tablicama za smrču 310 m 3 po ha, a deblje 280 m 3 . Međutim drvna masa deblje sastojine uporabno je mnogo vrednija od tanje, jer je od 59 stabala na pokusnoj plohi od 0,225 ha 5 stabala bilo promjera od 42 do 46 cm, a po jedno stablo promjera 54 i 66 cm, dok je u tanjoj sastojini od 275 stabala na pokusnoj plohi od 0,3ha jedno bilo 46 cm prsnog promjera, a ostala sva ispod 38 cm, Nasuprot ovim pozitivnim rezultatima rovinjske sastojine pokazuju i negativni. A taj 1 je, da su već 1946. god., t. j. 50-godišnja stabla pojedinačno pokazivala suhovrhost. Suhovrha stabla nalazila se u rjeđoj sastojini kao i neka na osami, dok u gušćoj, iako jednako staroj ili s razlikom od 1—2 godine, pojave suhovrhosti nije bilo. Ova pojava suhovrhosti doduše pokazuje, da duglaziji u analognim stanišnim prilikama nije optimum, t. j. da u starijoj dobi osjeća pomanjkanje vode, ali to nije toliko negativna strana, da je se ne koristi za pošumljavanje i na analognim kraškim terenima. Ni prosječni godišnji prirast od 5 m 3 ne može se smatrati izolirano promatran kao zadovoljavajući ni duglazija uvrstiti u »brzorastuće« vrste, ali uzimajući u obzir konkretna staništa, on je više nego zadovoljavajući. Treba uzeti u obzir, da tih 5 m 3 predstavlja prirast tehničkog i to tehnički vrijednog drveta i da se 50-godišnje sastojine mogu koristiti za jarbole, kao i za pilansku preradu. A koja još vrsta na Krasu u toj dobi daje te Sortimente? Ing. O. Piškorić * Iz podataka b. Odjela za šumarstvo i šumsku industriju Narodno-oslobodilačkog oblasnog odbora za Istru. 261
Page 1 and 2: 1955
Page 3 and 4: ŠUMARSKI GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠT
Page 5 and 6: f Temeljnica sastojina je u našem
Page 7 and 8: 225
Page 9 and 10: Prim, pruga broj 1 Površina ha 0,0
Page 11 and 12: vrijednost temeljnice. Kada bi sast
Page 13 and 14: P UTJECAJ IMELE NA PRIRAST JELOVIH
Page 15 and 16: 233
Page 17 and 18: 235
Page 19 and 20: TABELA 5 d 2Z n m Td P 35 5131 2 25
Page 21 and 22: PROSJEČNI GODIŠNJI DEBLJINSKI PRI
Page 23 and 24: Foto 2. Jele zaražene imelom u ZAL
Page 25 and 26: Resume Influennce du gui sur I'accr
Page 27 and 28: Arnoldov crni bor ustvari austrijsk
Page 29 and 30: crnog bora često nepouzdane. Takav
Page 31 and 32: dok su kod gočkog i ilirskog bora
Page 33 and 34: Ilirski bor se dalje razlikuje od g
Page 35 and 36: 16. Schmied H.: Über die österrei
Page 37 and 38: gravitacionih područja postojećih
Page 39 and 40: čuvanja ovakvih nastambi, jer su
Page 41: pogodni za uzigoj sadnica, jer se m
Page 45 and 46: nema. To je tipično za glavne grad
Page 47 and 48: Prijem u službu u svojstvu honorar
Page 49 and 50: DRUŠTVENE VIJESTI IZ ZAPISNIKA 2.
Page 51 and 52: DOMAĆA STRUČNA LITERATURA Prof. d
Page 53 and 54: DOMAĆI STRUČNI LISTOVI ŠUMARSTVO
Page 55 and 56: Da bi se flora tako primitivnog pa
Page 57 and 58: sjeća treba ograničiti na što ma
Page 59 and 60: Ističe se manjak površina pod šu
Page 61 and 62: Još su opasniji slučajevi, gdje k
Page 63 and 64: OGLAS Šumarija Drežnica, kotar Og
Page 65 and 66: OGLAS Šumarija Crikvenica, kotar C
Page 67 and 68: OGLAS U smislu propisa Uredbe o izd

Å UMARSKI LIST 7-8/1955

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?