Å UMARSKI LIST 7-8/1955

f
Temeljnica sastojina je u našem slučaju objekt ponavljanih mjerenja.
Prva primjerna pruga odgovara u geodeziji prvom mjerenju, na pr., nekog
kuta instrumentom, druga primjerna pruga drugom mjerenju kuta i t. d.
Polaganjem primjernih pruga — linearnom taksacijom — bavili su se Šveđani
i Finci, da dobiju postotak šumovitosti cijele zemlje. Prvo su Šveđani kroz cijelu
jednu pokrajinu položili primjerne pruge, a zatim su ih grupirali u 10 skupina. Za
izračunavanje srednje pogreške % šumovitosti poslužili su se teorijom najmanjih
kvadrata i to formulom:
"To T
E (P) = srednja pogreška % P
E(P)= + l/.-l. V —(Pp. — Pf; P ='%> šumovitosti
-RI.S?«
L = suma dužina svih prim, pruga.
L ß = dužina jedne skupine prim, pruga
Ta formula ustvari odgovara naprijed spomenutoj formuli:
= T1/
[pvv^
Kasnije je Finac Lindenberg gornju formulu modificirao, s motivacijom,
da bi uslovi za njenu upotrebu bili tek onda zadovoljeni, kada bi struktura područja
bila takva, da bez obzira u kojem dijelu položimo primjernu prugu, uvijek kao rezultat
dobijemo vjerojatnu veličinu sa istom pogreškom. No, kako to nije slučaj, on
predlaže svoju formulu, koja važi kada je broj primjernih pruga manji od 20:
• ! ) •
£(P) = ± |/2(^T) S (—2L—)
(P "- P " + l)'
Cilj mi je ustanoviti, kolika se točnost kod određivanja drvne mase
postiže polaganjem raznih postotaka primjernih pruga, te koliki je % primjernih
pruga potreban, da se dobije za praksu zadovoljavajuća točnost.
U tu sam svrhu u šumskom predjelu »Dana« odjel 7 e, 7 j isklupirao
sva stabla, a zatim sam u istim sastojinama položio primjerne pruge međusobnog
razmaka 100 metara (cea 10%).
U šumskom predjelu Ml. Vodica I. odjel 6 a, nisu klupirana sva stabla,
nego su samo položene primjerne pruge međusobnog rastojanja 100 m.
Podaci klupiranja stabala na pojedinim primjernim prugama upisivani
su svaki posebno, da bi se kasnije iz dobivenih podataka mogli i rezultati
zasebno obračunati.
Kod ispitivanja točnosti rezultata, uzete su u obzir samo temeljnice,
budući da su od najvećeg utjecaja na ustanovljenje drvne mase sastojine.
Pored toga, jedino su temeljnice točnije određene klupažom svih stabala
u sastojini, nego samo klupiranjem stabala na primjernim plohama, dok
se hf određuje uglavnom na isti način i istom točnošću u oba slučaja, pa
je utjecaj faktora hf na točnost rezultata u jednom i drugom slučaju isti.
Prikazat ću prvo tok i rezultat rada za odjel 7 e. To je mješovita
sastojina hrasta i cera, stara 85 god., površine 10,41 ha. Pruge su, kako
je naprijed rečeno, položene u razmaku od 100 metara; ukupno je položeno
7 pruga. Prva i sedma pruga su najmanje dužine, pa su im podaci
spojeni.
Primjerne pruge br.
Površina (p) ha
% površine
Temeljnica po> ha (G) m s 223
1
0,123
1,186
19,35
2
0,168
1,616
22,35
3
0,197
1,889
20,18
4
0,210
2,016
21,67
5
0,227
2,180
21,93
6
0,125
1,205
16,43
Svega
1,057
10,089