Å UMARSKI LIST 7-8/1955

DOMAĆA STRUČNA
LITERATURA
Prof. dr. ing. žarko Miletić: UREĐIVANJE ŠUMA, I. knjiga, Beograd 1954.,
izdanje Naučna knjiga, str, 293 sa 114 slika.
Uređivanje šuma obuhvaća važnu oblast u šumarskoj nauci i praksi. Ne može
biti valjanog šumskog gospodarstva bez dobrog uređivanja šuma. Međutim i pored
te važnosti, koje ima uređivanje šuma za šumsko gospodarstvo kao i činjenica, da
u našoj zemlji postoji pet šumarskih fakulteta mi nemamo udžbenika iz uređivanja
šuma, koji bi odgovarao potrebama današnje naše univerzitetske nastave i potrebama
prakse. (Udžbenici prof. Nenadića i Šenšina su rasprodani. No oni su danas već
zastarjeli obzirom na razvitak šumarske nauke i našu izgradnju socijalizma.) Zbog
toga napisao je prof. dr. Ž. Miletić udžbenik iz uređivanja šuma.
Materiju uređivanja šuma razdijelio je na dvije knjige radi njenog velikog
opsega. Prva knjiga, koju prikazujemo, sadrži osnove uređivanja šuma. Pri izlaganju
građe ove knjige pisac donosi o svim problemima najnovija shvaćanja, istraživanja
i rezultate nauke o uređivanju šuma. Valja istaći, da autor obrađuje materiju
uređivanja šuma sa stajališta socijalističkog društvenog poredka, odnosno izgradnje
socijalizma i njegove ekonomike. Knjiga je razdijeljena u pet glava,
U uvodu izlaže pisac karakteristike šumske privrede u vezi s uređivanjem šuma
kao i zadatke uređivanja šuma u socijalizmu, odnosno izgradnji socijalizma. Ukratko
je prikazana evolucija zadataka i metoda uređivanja šuma u toku vremena*
Glava prva sadrži prikaz sastojine kao osnovice uređivanja šuma. Potanko su
prikazani elementi njene strukture i to kako za sastojine visoke pravilne šume, tako
i za prebornu sastojinu.
U drugoj glavi obrađeno je vrijeme kao osnov uređivanja šuma. Autor razmatra
čitav niz elemenata od kojih zavisi Uređivanje šuma u vremenu. Kod visoke pravilne
šume izlaže pojam sječive zrelosti i ophodnje. Obrađuje problematiku ekonomske
i biološke zrelosti te ophodnje, njenih sastavnik dijelova i grupisanje sastojina
u dobne razrede. Kod preborne šume razmotreno je pitanje vremena prijelaza i
ophodnjice, a u vezi s time i uraštanje stabala u glavnu sastojinu. Na kraju tog
poglavlja obrađena je potanko problematika trajnog šumskog gospodarstva.
Glava treća sadrži prikaz normalnog stanja trajnog šumskog gospodarstva. U
toj glavi donosi pisac suštinu i uslove normalnog stanja. Normalno stanje promatra
kao pretpostavku i korisnu shemu trajnog šumskog gospodarenja. Za visoku pravilnu
šumu gole i oplodne sječe, izdanačku i srednju šumu prikazano je: normalno
i stvarno sječivo doba- normalni prirast, normalni broj i razmjer dobnih razreda,
normalan raspored dobnih razreda u prostoru, normalna drvna zaliha i njena struktura
po dobnim i debljinskim razredima.
Za prebornu šumu su prikazana ukratko spekulativna shvatanja normalnog stanja
preborne sastojine, zatim realne normale prije sječe, i to: normale zasnovane na
pokrovu kruna, broju stabala, temeljnicama, masi, slobodne ili induktivne i deduktivne
normale te kombinovane i teorijske normale. Osim normala prije sječe izložene
su i normale poslije sječe te mješovita normalna preborna sastojina.
U tom poglavlju prikazana je nadalje uravnotežena drvna zaliha jednog prebornog
niza sastojina, zatim intenzitet prebiranja te stvarna šuma i njeno prevođenje
k normalnom stanju,
U četvrtoj glavi obrađuje pisac šumske prinose prema porijeklu u odnosu na
uređajni elaborat, a s obzirom na trajnu proizvodnu snagu šume. U vezi s time prikazani
su predhvati na planskom prinosu i vanredni prinos (prihod). Autor ukazuje
na posljedice produženih sječa, koje osjetno premašuju trajnu proizvodnu sposobnost
šuma. Na kraju poglavlja obrađene su rezerve u šumskom gospodarstvu i sporedna
šumska korišćenja.
U petoj glavi prikazan je prostor kao osnov uređivanja šuma. Pisac izlaže administrativno-operativnu
i privrednu podjelu šuma. Donosi opća načela i elemente pri-
» 269