Å UMARSKI LIST 7-8/1955

LES — Ljubljana. Br. 8, 1954. Ing. V. Rebolj i ing. Z. Turk: Šumsko i
drvno industrijsko gospodarenje u Jugoslaviji. (Osvrt na savjetovanje u Ohridu). —
Ing. Oskar Jug: Sirovine za izradu ploča iverica kod nas. — Ing. arh. Niko Kralj:
Drvo i njegovo estetsko izražavanje.
Broj 9-10 1954. Rajko Lukman: Šumsko i drvno-industrijsko gospodarenje
Jugoslavije •— Finalna proizvodnja. — Tune Petkovšek: Začarani krug (autor
traži odgovor na pitanje: kojom se vrstom finalnih proizvoda valja da bavi naša
drvna industrija i u kom opsegu. Ovo načeto pitanje važno je za čitavu našu drvnoprerađivačku
industriju) — Ing. arh. Marjan Rupar: Razgovor o našoj kulturi
stanova i pokućstva. (Donosi primjere kako se može razmjerno jeftino urediti i najkromniji
stan — i u potkrovlju. Obara se na imitacije stranih tvornica pokućstva,
koje su nam bile nametnule svoj nakaradni ukus, a sve za skupe novce.) — Janoš
Kiš: 0 tekućoj proizvodnji. — Jože Ajdić i Petar Skušek: Utisci iz prakse
u švedskoj,.
Broj 1 — 1955. Tine Ravnikar: Problemi naše industrije pokućstva. — Ing.
Jože Lenić: Da li je lesonitna ploča upotrebljiva za vanjske obloge.
DRVNA INDUSTRIJA — Zagreb. Broj 11-12 — 1954. Ing. Josip Žužek:
Uzdržavanje i upotreba šumskih pila. — Ing. Franjo Štajduhar i Veljko A u f e r-
ber: Proizvodnja ploča vlaknatica. — Ing. Dragan Tomić: Oplemenjena trska
(Arundo donax) — sirovina za celulozu.
Broj 1-2 — 1955. Ing. Stjepan Frančišković: Šumska proizvodnja u svijetu.
— Ante Gabričević: Bukovo celulozno drvo — važan proizvodnji artikal. —
Strojarstvo u drvnoj industriji. — Ing. Dragutin R a d i m i r: Šumarstvo i drvna
industrija Italije. — Vijesti iz zemlje i svijeta.
Broj 3 — 1955. Ing. Stjepan
tržištu.
Š u r i ć: Naše drvo na domaćem i inozemno»
Đ. K.
STRANA STRUČNA ŠTAMPA
Schweizerische Zeitschrift für Forstwesen. Br. 1 — 1955. Ed. Rieben:
>ŠUMAR I PROBLEM PLANINSKE PAŠE«. Još danas na oko 40.000 ha šumske
površine Švicarske pase marva, a taj Servitut prouzrokuje postepenu degradaciju
sastojina. U Juri i Predalpama na štetu prirodnih staništa bukve i jele javlja se
smrča sa poznatim štetnim posljedicama. Zadatak je šumara da tu pašnjačku površinu
smanji, ali kod predlaganja projekta treba da predloži istovremeno i mjere
kompenzacije za oduzetu površinu. Na otvorenim dijelovima valja izgraditi
puteve, da se brojnim »kravljim putanjicama« ne pomaže eroziji tla, provesti navodnjavanje
ili odvodnjavanje, pobiranje kamenja i si. Važna je mjera i čišćenje od korova
i grmlja, koje uvelike zastire i obestravljuje tlo. Djelotvorni su osobito neki
hormoni, neopasni za marvu, razmjerno jeftini (na pr. »Stanormone debroussaillamt«).
Predlaže da se čitava pašnjačka površina ogradama izdijeli na manje odsjeke, u kojima
bi se stoka zadržavala tek tri do četiri dana sa turnusom (pregonom) od tri do
četiri nedjelje, ali prije nego marva napusti jedan odsjek, treba ako je moguće travu
pokositi, jer su ostale samo manje vrijedne vrste, koje će ipak pokošene bolje prijati
marvi. Inače se događa, da baš takve bezvrijedne trave postepeno prekriju čitaT
pašnjak.
Vapnenastim suvatima Jure, po njegovom iskustvu, treba svake treće godine
dodati 500—600 kg Tomasova brašna po hektaru i 200 kg kalijeve soli. Kisela tla
đubre se mljevenim vapnom.
272