Å UMARSKI LIST 7-8/1955

jer najbliže ombrometrijske stanice u desetgodišnjem prosjeku (1923—1932) daju
sljedeće podatke za ljetni dio godine:
Stanica
V.
mm kiše u mjesecu
VI.
VII.
VIII,
Bale
67,55
75,45
44,54
46,88
Sv. Mihajlo Limski
90,21
53,59
47,35
42,43
ili prosječno za Bale 58,4 mm mjesečno, a za Sv. Mihajla 58,6 mm. Međutim ima godina,
kada su mjesečne količine daleko ispod ovih prosjeka. Tako je u navedenom
desetgodištu minimum kiše u Balama bio 1932. god. s 2,6 mm, a u Sv. Hihajlu 1927.
god. s 4,5 mm.* Na Krasu nije ni relativna vlažnost zraka velika, a osobito ne ljeti.
Prema podacima u Splitu relativna vlaga o podnevnim satima pada i ispod 50%).
A u Rovinju je duglazija uz takve uslove vlažnosti ipak pokazala vrlo dobre rezultate,
a osobito za krš. Premjeravanjem dviju rovinjskih sastojina 1946. god. utvrđeno
je, da je 47-god. gušća sastojina (997 stabala po ha) imala srednji prsni promjer
od 22 cm u rasponu od 10 do 45 cm, a rjeđa (zatečenih 320 stabala i svježih panjeva
po ha) imala je prsni promjer od 22 cm u rasponu od 18 do 66 cm. Visina sastojina
iznosila je tanje 16 m, a deblje 20 m. Prosječni godišnji prirast deblovine za obje sastojine
iznosio je oko 5 m 3 .
I rovinjske sastojine dokazuju, da duglazija traži dosta mjesta, t. j. da se bolje
razvija u rjeđim nego u gušćim sastojinama. Naime, i tanja i deblja rovinjska sastojina
nalazi se na podjednakim stanišnim prilikama, jer se nalaze gotovo jedna pored
druge. Podaci pokazuju, da je za duglaziju od 50 god. starosti prevelik broj stabala
1000 po ha. Dakako, da je broj stabala u jačoj sastojini premalen (320 po ha), kako
to pokazuje i obračun drvne mase. Uz naznačene srednje promjere i srednje visine
masa tanje sastojine iznosila bi obračunato po tablicama za smrču 310 m 3 po ha,
a deblje 280 m 3 . Međutim drvna masa deblje sastojine uporabno je mnogo vrednija
od tanje, jer je od 59 stabala na pokusnoj plohi od 0,225 ha 5 stabala bilo promjera
od 42 do 46 cm, a po jedno stablo promjera 54 i 66 cm, dok je u tanjoj sastojini od
275 stabala na pokusnoj plohi od 0,3ha jedno bilo 46 cm prsnog promjera, a ostala
sva ispod 38 cm,
Nasuprot ovim pozitivnim rezultatima rovinjske sastojine pokazuju i negativni.
A taj 1 je, da su već 1946. god., t. j. 50-godišnja stabla pojedinačno pokazivala suhovrhost.
Suhovrha stabla nalazila se u rjeđoj sastojini kao i neka na osami, dok u
gušćoj, iako jednako staroj ili s razlikom od 1—2 godine, pojave suhovrhosti nije bilo.
Ova pojava suhovrhosti doduše pokazuje, da duglaziji u analognim stanišnim prilikama
nije optimum, t. j. da u starijoj dobi osjeća pomanjkanje vode, ali to nije toliko
negativna strana, da je se ne koristi za pošumljavanje i na analognim kraškim terenima.
Ni prosječni godišnji prirast od 5 m 3 ne može se smatrati izolirano promatran
kao zadovoljavajući ni duglazija uvrstiti u »brzorastuće« vrste, ali uzimajući u obzir
konkretna staništa, on je više nego zadovoljavajući. Treba uzeti u obzir, da tih 5 m 3
predstavlja prirast tehničkog i to tehnički vrijednog drveta i da se 50-godišnje sastojine
mogu koristiti za jarbole, kao i za pilansku preradu. A koja još vrsta na Krasu
u toj dobi daje te Sortimente?
Ing. O. Piškorić
* Iz podataka b. Odjela za šumarstvo i šumsku industriju Narodno-oslobodilačkog
oblasnog odbora za Istru.
261