Å UMARSKI LIST 7-8/1955

Ističe se manjak površina pod šumom, kriza planinskog stočarstva uslijed sve većeg
smanjenja površina pašnjaka u nizini, koji se pretvaraju u obradiva tla sa intenzivnim
načinom gospodarenja. Autor preporuča melioraciju degradiranih površina na
padinama. — P. Patrone: »Izgled: poljoprivrednog i šumarskog problema planine
Molise«. Autor ukazuje na osnovne poljoprivredne i šumarske probleme na području
planine Molise (prov. Campobasso), ie daje glavne smjernice nastojanju, da se tamošnjem
stanovništvu osiguraju veći prihodi. — F. Scalambretti: »Helikopter u
službi šume«. Predlaže se šira upotreba helikoptera u svrhu zaštite šuma. — L. B e-
nassi: »Dendrometrijska ispitivanja Duglazijeve jele u Vallombrosi«. Iznašaju se
pojedine dendrometrijske karakteristike ove vrijedne vrste, koja se sve više unosi
u talijanske šume. Objekt ispitivanja bile su pojedine plohe u državnoj šumi Vallombrosa,
na jelama srednje starosti 30 godina. Iz diagrama su vidljivi podaci o varijaciji
volumena u odnosu na prsni promjer, odnosi visine i promjera, volumen kore i
odnos promjera u polovini visine i prsnog promjera. — M. Can ti an i: »Prociphilus
fraxini na jeli u provinciji Campobasso«. Opisuje se napad Prociphilus fraxini na
mlade jelove sadnice u šumskom rasadniku. Predlaže se biološke i kemijske mjere
za suzbijanje. — A. Gabbrielli: »O šumskim tlima na konglomeratima Val di
Pesa«, Autor opisuje tla razvijena na konglomeratima sa hrastom meduncem i cerom
te crnim borom.
Broj 4. — C. Cue eh i: »Izgledi i osobine mediteranske makije istočne obale
Ligurije«. Autor opisuje tip mediteranske makije na tom dijelu obale, koji prema
Pavari-u pripada srednjoj i hladnijoj zoni Lauretuma, osim pojednih zaštićenih djelova,
koji pripadaju toploj podzoni. — G. Patrone: »Uređajni elaborat za šume
općine Campochiaro«. — C. Mugnaini: »Ispitivanja klijavosti primorskog bora«.
Opisuje se metodika rada i rezultati ispitivanja uslova najpovoljnije klijavosti sjemena
prirmorskog bora kao i djelovanje prethodnog močenja sjemena u hladnu vodu.
Pokazalo se, da je optimum temperature bio 20° i vlaga sredine (pijeska) oko 20%.
Močenje u hladnu vodu djelovalo je povoljno, ukoliko ono nije trajalo više od 96 sati.
Broj 5. — P. Ca bi on i: »Upravljanje zemljišnim fondom općina i drugih ustanova«.
U Italiji postoje velike površine poljoprivredno-šumskog zemljišta, kojima
upravljaju općine i razne ustanove. Autor ukazuje na priličan nered, koji vlada u
gospodarenju s tim površinama. Preporuča bolje i racionalnije upravljanje sa tehničke
i administrativne strane — C. Frassoldati: »Primjedbe na kaznene norme
zakona o šumi«. Pisac ukazuje na razna tumačenja pojedinih članova kaznenog zakona
sada na snazi, a koja su nastala uslijed toga, što nisu usklađene kaznene norme
zakona o šumi iz 1923. godine sa sadašnjim kaznenim zakonom. — F. Bock i H.
Richter: »Austrijska državna služba za zaštitu od usova i bujica«. Članak napisan
povodom proslave 70-godišnjice postojanja ustanova za zaštitu od usova i uređenje
bujica. Iznašaju se pojedinosti rada. — G. Giordano: »Lokalna tablica
masa za ariš iz Val Chisone (Torino). Podvučena je razlika, koja se ukazala kod
tih tablica i sličnih iz drugih zemalja. — F. Moriondo: »Opažanja u vezi biološkog
ciklusa Melampsora sp. na Topoli u Italiji«. Autor je zabilježio jedan vrlo rani
napad Melampsore na izbojcima sive topole i opisuje plan istraživanja ove bolesti,
koja sa topole prelazi na bor. — A. Gabbrielli: »Istraživanja o eroziji na području
Vallombrose«. Iznašaju se kriteriji na kojima se zasniva početak studija o
eroziji, a u vezi različitih morfoloških i vegetacijskih uslova. — D. Angiolini:
»Neobrađena produktivna tla u preobražaju planinske ekonomike«. Autor daje u
kratkim crtama genezu takvih tala, njihovu vrijednost i značaj u preobražaju i poboljšanju
planinske ekonomike.
Broj 6. — K. Trifone: »Terminologija Rimljana za proizvode drva«. Autor
daje interesantne podatke o terminologiji, koju su upotrebljavali Rimljani staroga
vijeka. Podvlači jednoobraznost u izražavanju. — F. Palazzo: »Industrija smole
u području planine Sila«, Autor se već ranije bavio problemom smolarenja u ovom
planinskom masivu. Na temelju ekonomskog računa predlaže se, da se na tom području
podijgne nova distilerija sa četverostrukim kapacitetom od postojeće. — L.
S u s m e 1: »Ispitivanja razlika u ritmu vegetativne aktivnosti jele raznih proveni-
277