K. Krapincc: ZNAČAJ 1 ULOGA BILJNIH VRSTA SV.ICTL1H PRUGA U PODRUČJU HUMHD1TERANA ... Šumarski list br. <strong>11</strong>-<strong>12</strong>. ČXXV (<strong>2001</strong>). 599-610 Znanje o prehrani divljači zadire a područje ostalih bioloških i biotehničkih znanosti (ekologija, šumarstvo, bilinogojstvo, stočarsvo itd.) pri čemu svaka zasebno poboljšava ili pogoršava prehrambene uvjete (često puta slučajno). Ukoliko lovac-uzgajivač posjeduje dovoljnu količinu osnovnih znanja, moguće je izbjeći konflikte s ostalim privrednim granama na terenu. Isto je tako pomoću ovih znanja moguće riješiti temeljna pitanja lovnog gospodarenja kao što su: pomanjkanje hrane, pravilna ishrana divljači, upravljanje staništima, procjena gospodarskih kapaciteta. Dakle, znanje o prehrani divljači je elementarna komponenta ekologije divljači, strategije gospodarenja divljači te temelj poznavnja produkcijskog potencijala staništa i dinamike populacije u slobodnoj prirodi ili u umjetnom uzgoju. Istraživanja hranidbenog ponašanja životinja trebala bi dati sljedeće odgovore: • Čime se životinje sve hrane • Koja se životinja čime hrani • Kako se izbor hrane mijenja tijekom sezone • Zašto životinje koriste za hranu samo određene biljne ili životinjske vrste (ili njihove dijelove). MATERIJAL I METODE - Materials and methods Istraživanja interakcije divlji biljojed-stanište u sredozemnom području Hrvatske započela su u ograđenom dijelu Državnog lovišta VIII/6 "Kalifront" površine 1351,22 ha (Slika 1). Navedeno lovište smješteno je na otoku Rabu. Od krupne divljači u lovištu obitavaju muflon (Ovis amnion musimon Pall.) i jelen axis (Axis axis Erx.). Obzirom da se radi o lovištu koje je u biti u cijelosti smješteno na poluotoku, izvršeno je pregrađivanje u središnjem dijelu lovišta pregradom (duljine 3,4 km). Time je sjeverozapadni dio lovišta (840 ha) i divljači ostao izoliran od domaće stoke koja je do tada na čitavoj površini lovišta "Kalifront" nekontrolirano brstila u šumi. Učinak ovakve pregrade jednak je učinku potpunog ograđivanja ovog dijela lovišta, jer su ostale tri strane okružene morem. Zbog toga će se u daljem tekstu više koristiti termin ograđeni dio lovišta. Dakle, stečeni su temeljni preduvjeti za istraživanja prirodnog uzgoja divljači. U ograđenom dijelu lovišta tijekom uzimanja podataka za ovaj rad ukupno je bilo 45 grla muflonske divljači i 22 grla jelena aksisa. Ukupno gledano to čini gustoću populacije sve krupne divljači od 8 grla na 100 ha ukupne površine. Razlika u lovnoproduktivnoj površini nastala je pregrađivanjem lovišta ogradom na dva dijela. Pregrađeni dio u kome su vršena istraživanja ima površinu od 840 ha, pa se tako stvarni broj grla odnosi na prebrojavanje u tome dijelu lovišta. Pregrađivanjem lovišta iz korijena se promijenio udio zemljišta po kategorijama. Od ukupno 840 ha ograđene površine oko 825 ha (98 %) otpada na šume, a ostalih 15 ha na puteve (8,8 ha), svijetle pruge (5,9 ha) i travnjačke površine (1,5 ha - rasadnik Topolje i rasadnik A. Petračić). Upravo iz toga razloga bilo je nužno osnovati krmne površine za ishranu divljači u lovištu, jer se pretpostavljalo da divljač neće moći zadovoljiti dovoljne hranidbene potrebe isključivo na šumskim površinama. Budući daje primijećeno kako se divljač zadržava i hrani uz prometnice, u lovištu je bilo potrebno istražiti koje biljne vrste uz šumske ceste i puteve divljač koristi za ishranu. Navedena istraživanja načinjena su 13., 14., 15., i 16. listopada 1999 godine, i to sljedećim redoslijedom: • Ubrzo nakon pregrađivanja dijela lovišta i ispuštanja muflonske divljači u lovište (ožujak 1998. - 28 grla porijeklom iz Slovačke, Šumarija Rimavska Sobota, lovni revir Tepli vrh te studeni 1998. - <strong>11</strong> grla iz Republike Češke, Šumarija Židlohovice) uočeno je da se divljač intenzivnije hrani uz glavnu cestu (odmah nakon ulaska u ograđeni dio lovišta - odjeli 18, 20a, 20c, 22b) te kraj glavne ceste koja vodi prema rtu Kalifront, a uz koju se nalaze odjeli 1, 2, 3, 4. Kako bi se doznalo koje biljne vrste tamo rastu i koje divljač koristi za hranu, iskolčeno je 50 ploha dimenzija 1 x 1 m (ploštine 1 m 2 ) odmah nakon ulaza u lovište, te još 50 ploha u drugom dijelu lovišta (cesta prema rtu Kalifront). Plohe su iskolčene naizmjenično (u cik-cak rasporedu) sjedne i s druge strane ceste tako daje donji rub plohe bio naslonjen na bankinu (Slika 1.), a razmak između dvije susjedne plohe na istoj strani ceste bio je 3 m. • Nakon toga prebrajane su sve biljke na plohi i razvrstane po vrsti (taksonu) i oštećenosti. Preferabilnost od divljači oštećenih biljaka izračunata je primjenom Preference ratio indexa (P,), prema obrascu: Ni Sty gdje su: N = broj konzumiranih jedinki vrste i u uzorku; £Nj = ukupan broj konzumiranih vrsta u uzorku; E, = broj jedinki vrste i u uzorku; ZEj = ukupan broj jedinki svih vrsta u uzorku. 600
%M yut :% v^;- «• -4» V"«-- '•..- • *' Z'Jfk < ?-;* • ' 'VAT » ' *—.^."/ A Vlastito otvoreno lovište broj: Vm/6 "KALIFRONT" ! Ovlaštenik prava lova: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu LEGENDA X"X Ograda Granica lovišta Osmatračnica Primjerne plohe Stanje 01.04.1999. 1 -Si >£ ,
- Page 2 and 3: RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA NA KRAJU G
- Page 4 and 5: SADRŽAJ - CONTENTS IZVORNI ZNANSTV
- Page 6 and 7: S. Malić. B. Raušt. /. Sclctkmić
- Page 8 and 9: S. Matić. B. Raušt. Z. Selelkovi
- Page 10 and 11: S. Malić. Đ. Raušt, Z. Sclclkovi
- Page 12 and 13: S. Matić. ». Raus!-, Z. Sclctkovi
- Page 14 and 15: S. Malic. O. Raušt. Z. Selctković
- Page 16 and 17: S. Matić, ». Raušt. Z. Seletkovi
- Page 18 and 19: S. Matić. O. Raušt. Z. Seletkovi
- Page 20 and 21: S. Viatic. Đ. Raušt. Z. Sclclkovi
- Page 24 and 25: K. Krapinec : ZNAČAJ 1 ULOGA BILJN
- Page 26 and 27: K. Krapincc: ZNAČAJ I ULOÜA BILJN
- Page 28 and 29: K. Krapina:: ZNAČAJ I ULOGA BILJNI
- Page 30 and 31: K. Krapiinic: ZNAČAJ 1 ULOGA BILJN
- Page 32 and 33: K. Krapinec: ZNAČAJ I ULOGA BILJNI
- Page 34 and 35: S. Posavec: RASPRAVA O METODAMA ZA
- Page 36 and 37: S. Posavec: RASPRAVA O METODAMA ZA
- Page 38 and 39: S. Posavcc: RASPRAVA O METODAMA ZA
- Page 40 and 41: S> GeoTeha Prodaja geodetskih instr
- Page 42 and 43: A.P.B. Krpan. T. Poršinskv: HARVKS
- Page 44 and 45: A.P.B. Krpan. T. Poriinsky: HARVEST
- Page 46 and 47: A.I'.B. Krpan. T. Porsinsky: HARVES
- Page 48 and 49: A. Frković: RIS (Lynx lynx L.) U H
- Page 50 and 51: A. l-i-kovic: RIS {Lynx lynx I..) U
- Page 52 and 53: A. Frković: RIS (Lynx lynx L.) U H
- Page 54 and 55: A. Frković: RIS (Lynx lynx L.) U H
- Page 56 and 57: A. Fi-ković: RIS (Lynx Aviv I..) U
- Page 58 and 59: K. Bivak: PARAMETRI ŠPIRANĆEVIH D
- Page 60 and 61: K. Bivak: PARAMF.TR1 SPIRANČEVIH D
- Page 62 and 63: K. Bezak: I'ARAMhTRI SPIRANCKVIH DR
- Page 64 and 65: Pojava "Zvjezdanog neba" u Austriji
- Page 66 and 67: Kako je došlo do napada? Napadnuta
- Page 68 and 69: narodne stranke toga doba, povijest
- Page 70 and 71: U trećem djelu (str. 379-483) "Ži
- Page 72 and 73:
kim količinama, međutim s druge s
- Page 74 and 75:
vrijeme izrade zasjeka za smjer pad
- Page 76 and 77:
Danas je u Njemačkoj na snazi Zako
- Page 78 and 79:
Problematika vezana za ulogu šumsk
- Page 80 and 81:
Ako se deforestacija nastavi onako
- Page 82 and 83:
% • t \ \ * i i • , 4 / I mr-H
- Page 84 and 85:
Druženje je proteklo u veselom ras
- Page 86 and 87:
Pancratium maritimum L., primorski
- Page 88 and 89:
i nekih vrsta drva voćkarica. Rezu
- Page 90 and 91:
Kvalitetniji se pak trupci izvoze n
- Page 92 and 93:
RADIONICA O NOVIM TRENDOVIMA I RIMJ
- Page 94 and 95:
da te istraživanje tovara žičare
- Page 96 and 97:
6.3. Samoupravljajuće prikolice, f
- Page 98 and 99:
nom javnom natječaju, očekujući
- Page 100 and 101:
i Odjelom za zaštitu prirodnih vri
- Page 102 and 103:
8. šumskim ekosustavima Hrvatske (
- Page 104 and 105:
IN MEMORIAM JOSIP MIKAN, dipl. ing.
- Page 106 and 107:
%i IT! I OP mass» : . >.,. Visinom