Å UMARSKI LIST 11-12/2001 - HÅ D
Å UMARSKI LIST 11-12/2001 - HÅ D
Å UMARSKI LIST 11-12/2001 - HÅ D
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
dužinama). Ocijenjeno je daje ovakav način rada najbrži<br />
i najekonomičniji. Tom prilikom Harvester je svrstavao<br />
već obrađene Sortimente (grede, pilana 1, pilana<br />
2, ovršci i grane). Snimanje je trajalo 4 dana, utrošeno<br />
je bruto 34,4 h ili neto 26,6 \ Postotak iskorištenja na<br />
1464 stabla je 76,7 % ili 427,5 kubika drvne mase. Za<br />
obradu stabala troši se 2/3 radnog vremena, stoje uzrokovano<br />
velikom granatošću, uz napomenu da se i dio<br />
grana treba obraditi u Sortimente. Produktivnost Harvestera<br />
je velika i oscilira između 10 i 30 kubika na sat<br />
neto stoje proporcionalno dimenzijama debla.<br />
Izrada se odvija bez posebnih problema i kod najgranatijih<br />
stabala. Zbog male vrijednosti i velikih troškova<br />
krajnji vrhovi stabala nisu do kraja obrađeni.<br />
Kvaliteta rada je zadovoljavajuća, a po prvim rezultatima<br />
izgleda da je i sa stajališta ekonomičnosti ovaj<br />
oblik mehanizacije opravdao sve veću primjenu, kao<br />
stoje to već postignuto u zemljama sjeverne Europe.<br />
Claudio Fagarazzi: Analiza tržišta poljoprivredno<br />
šumskih biomasa za energetsku upotrebu<br />
Posljednjih godina značajno je povećan interes na<br />
nacionalnoj i svjetskoj razini za problematiku vezanu uz<br />
kvalitetu okoliša, što rezultira sve većom orijentacijom<br />
prema uporabi energetskih resursa biološkog porijekla.<br />
U ovom članku je obrađen potencijal razvoja tržišta<br />
za energetske izvore poljoprivredno-šumskog porijekla<br />
u usporedbi s klasičnim fosilnim gorivima. Tržišnim<br />
je istraživanjem uspoređena vrijednost proizvoda<br />
biološkog porijekla za proizvodnju toplinske energije<br />
kao što su briketi i klasično ogrijevno drvo. Definirani<br />
su faktori rizika i nedostataka koji utječu na određen<br />
način na ovo područje, kao na primjer: institucionalni,<br />
ekonomski, socijal-kulturološki te tehnički. Sigurno je<br />
daje opravdano već sad predvidjeti dobru perspektivu<br />
za tradicionalna goriva biološkog porijekla i postepen<br />
pozitivan razvoj tržišta za duže razdoblje.<br />
U ovom članku je prikazana metodologija osnovana<br />
na bazi marketinške analize tržišta i procjene<br />
čimbenika koji utječu na njegov razvoj, vodeći računa<br />
o "prednostima" i "slabostima" poduzetništva koje želi<br />
naći svoje mjesto na tržištu, kao i o "rizicima" i<br />
"povoljnostima" za okoliš u kojemu se razvija tržište.<br />
Radi identifikacije čimbenika koji utječu na tržište<br />
goriva za zagrijavanje, primijenjene su tri analitičke<br />
metode od kojih ćemo navesti samo prvu PEST analizu<br />
autora Kotier i dr. 1996 g.<br />
PEST analiza tržišta biomase poljoprivredno-šumskog<br />
porijekla za energetsku upotrebu sadrži:<br />
procjenu normativnih čimbenika - tj. okvirni normativ<br />
obnovljih resursa na nacionalnoj i regionalnoj<br />
razini, te normativi postrojenja koji upotrebljavaju<br />
biomasu<br />
ekonomsku procjenu - povoljnost ulaganja u obiteljska<br />
postrojenja za grijanje, lokacija proizvođača<br />
biomase i njenih krajnjih korisnika te troškovi transporta<br />
socijalno-kulturalnu procjenu - spremnost društva<br />
na promjenu tradicionalnog načina grijanja s novim<br />
sustavima<br />
- tehnološku procjenu - potencijal ponude biomase u<br />
Italiji, broj, položaj i proizvodnja goriva na bazi<br />
biomase (čips, briketi itd.) te mogućnost zamjene<br />
postrojenja na klasično gorivo s postrojenjima za<br />
uporabu biomase (posebno postrojenja manjih od<br />
200 kwh).<br />
Svaka od ovih komponenti detaljno je analizirana, s<br />
usporedbama u odnosu na vrste goriva, načine loženja,<br />
zakonska ograničenja te tehnološke prednosti i nedostatke.<br />
U zaključcima članka autor ističe da rezultati istraživanja<br />
daju optimističke izglede za primjenu goriva<br />
vegetativnog porijekla sa stajališta tehnološke upotrebljivosti<br />
i sa stajališta povoljnosti cijena u odnosu na<br />
klasična fosilna goriva.<br />
Paolo Casanova, Anna Memol i: Organizacija<br />
lova u Njemačkoj<br />
Posljednjih dvadesetak godina lov je postao važna<br />
tema javnog mnijenja i sredstava informiranja na regionalnoj,<br />
nacionalnoj i međunarodnoj razini. Lov je<br />
nadvisio svoju proizvodnu ulogu, ali nije kod sljedbenika<br />
promijenio sklonost da lov smatraju nezamjenjivim<br />
prirodnim pravom čovjeka.<br />
U ovom članku autori su prikazali organizaciju lovstva<br />
u Njemačkoj, gdje je lovna kultura već od davnina<br />
imala drukčije osnove od one u latinskim zemljama.<br />
Poslije ujedinjenja, površina Njemačke iznosi<br />
357 042 km 2 sa oko 30 % šumskih površina, koje čine<br />
velike komplekse: Bavarske Alpe, Schwarzwald, Bayerischer<br />
Wald, Oberpfälzer Wald, Erzgelirge i dr. Na tim<br />
površinama obitavaju mnogobrojni jeleni, jeleni lopatari,<br />
srneća divljač i divlje svinje, koji su glavni predstavnici<br />
njemačke lovne faune. Osobito je rasprostranjen jelen<br />
u gotovo svim šumama, a uglavnom se lovi s visokih<br />
čeka. U planinskim krajevima, a posebice u Bavarskim<br />
Alpama lovi se tetrijeb gluhan i tetrijeb ruševac, i to isključivo<br />
za vrijeme svadbenog pjeva, što bi po talijanskim<br />
propisima bilo strogo zabranjeno. U sjevernim<br />
predjelima nalaze se jarebice, a u središnjem fazani.<br />
Njemačka broji oko 80 mil. stanovnika, a broj lovaca<br />
je oko 320 000 ili oko 1,1 lovac po kvadratnom kilometru<br />
ili 4 lovca na 1000 stanovnika. Prvi zakon o lovu<br />
donesen je 1870. g. i regulirao je lovostaje pojedinih<br />
vrsta, vodeći računa o intenzitetu šteta. Drugi zakon iz<br />
1891. g. regulira naknadu za štete od divljači vlasnicima<br />
ili korisnicima poljoprivrednih zemljišta.<br />
653
Change language