Å UMARSKI LIST 11-12/2001 - HÅ D

IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA
JALOVA VREMENA
Od tako dugo očekivanih, pa onda i 1991. dočekanih
promjena, nada i vjerovanja u brži i prepoznatljivo
kvalitetniji hod prema našoj budućnosti, sada bilježimo
stanja koja jasno upućuju na zaključak daje riječ o
vremenima koja stoje, vremenima koja skoro ništa ne
obećavaju i ne rađaju, kao da su jalova.
Sasvim je jasno kuda treba ići. Politička volja dobila
je podršku biračkoga tijela, pa ipak, na sceni je mirovanje,
nemoć i stagnacija.
Dugo sam sebe uvjeravao kako vjerojatno imam na
očima urođene cme naočale, kako sam po shvaćanju
pesimist, kako u svemu vidim bezizlaznost. Poticao
sam akcije, predlagao sadržaje, pokretao ljude i sam
bio aktivan, u uvjerenju da su iskoraci tu, pred nama i
da se moraju dogoditi.
Sada, nakon bezbrojnih ustajanja, borbi, ranjavanja
i padanja ustvrđujem dijagnozu; riječ je o vrlo ozbiljnoj
i bojim se trajnoj krizi, urušavanju moralnih i stručnih
temelja, riječ je o dominantno jalovim vremenima.
Život nam poručuje da ne smijemo šutjeti, moramo
znati kako se ni jedna promjena neće dogoditi ako
u njoj ne budemo sami sudjelovali, jer pred generacijama
koje dolaze bit ćemo odgovorni i za sve ono što nismo
učinili.
Tko to sve sudjeluje u obilježavanju, tih jalovih vremena
?
Politika, koja neovisno o tome iz kojeg je vremena,
uvijek, pouzdano i trajno nosi obilježje svih onih aktivnosti
koje otvaraju puteve ka osvajanju vlasti, predizbornim
obećanjima i olakom proricanju bolje budućnosti.
Isto tako i najčešće, svaka analiza onoga stoje od
tih obećanja u životu stvarno svjedočeno i ostvareno,
dobiva prolaznu ocjenu biračkoga tijela iz samo jednog
razloga a to je izostanak memorije. Nema političke
stranke koja se osim u obećanjima odrekla rukovodnih
funkcija, neovisno od stvarne stručnosti ili rezultata
potvrđenih u praksi.
Kako inače objasniti da od 1991. do danas šumarstvom
ispred države upravljah nadzire ga šesti pomoćnik
ministra za šumarstvo, a u "Hrvatskim šumama"
poslovođi peti direktor. Uz te i tako dinamične promjene,
stoji još jedna istina; država sporo ustrojava operativne
i zakonodavne institucije koje bi kompetentno
vodile igru i arbitrirale u tako nužnim promjenama i
iskoracima prema tržišnom gospodarstvu.
Organ upravljanja Poduzećem, Upravni odbor, sa
svakim je izborima i on bio mijenjan. Nije li površina
šuma, ustavne odredbe, ali i stvarni značaj šumskih
ekosustava, dostatan razlog da njime dugoročno, s primjereno
plaćenom, i rekao bih profesionalnom odgovornošću,
upravljaju osvjedočeni i najkompetentniji
šumarski stručnjaci.
Ovakvo stanje u šumarstvu, zasigurno je ostvarilo
značajan utjecaj na ukupnu jalovost ovog vremena.
Popriličan utjecaj već dugo, i nažalost sve više, ima
poremećen moral po kojemu možemo propovijedati
post, a da nam bradom teče mast. O problematici zapošljavanja,
ključnom političkom problemu Hrvatske,
dopuštamo si raspravljati na način kako treba izrađivati
programe smanjenja broja zaposlenih umjesto da inteziviranjem
proizvodnje, proširenjem asortimana proizvoda
i usluga osiguravamo povećanje prihoda i dakako
zapošljavanja. Na kraju takvog puta, srest ćemo se sami
sa sobom, tragati za dostojanstvom, hrabrošću, odlučnošću
i budućnošću naše djece, a zapravo plutati u
ustajaloj baruštini svoje bivše savjesti.
Odjednom, sve slabije kontrolirani, prihvaćamo da
ponašanja i "snalaženja" koja bi u svakom normalnom
vremenu i sustavu imala obilježje nepoštcnja, nemorala
ili čak kriminala, počnu dobivati prava građanstva,
čak štoviše, prave podjelu medu ljudima na "sposobne"
i one druge. Jedan je sociolog te odnose obilježio
konstatacijom o takozvanoj devijantnoj većini.
Postavlja se pitanje, posjedujemo li političku volju i
odlučnost za sve nužne promjene, i znamo li što hoćemo
i kuda želimo stići?
Nakon desetgodišnjeg mirovanja, sada odjednom i
na brzinu, pokrećemo izradu Nacionalne šumarske politike
i strategije. Hvala Bogu, nužno potrebno i očekivano.
Istovremeno, ulazimo u proces restrukturiranja, gdje
Vlada Republike Hrvatske odlukom nalaže preoblikovanje
u jedinstveno poduzeće (trgovačko društvo), s organizacijskom
i financijskom odgovornošću proširenom
i na najniže organizacijske jedinice (šumarije), te
privatizacijom djelatnosti koje nemaju izravan utjecaj
na gospodarenje šumama. Projekt restrukturiranja rade
nam Irci za kreditni novac Svjetske banke. U istom vremenu,
bojim se bez dovoljno sinhronizirane suradnje i
suglasja, događa se izrada novog Zakona o šumama.
Ako smo kao država i struka odlučni učiniti te tako
nužne promjene u šumarstvu Hrvatske, onda one moraju
poštivati ozbiljnost i temeljitost u pristupu i izradi, te
kao logiku stvari, izrazito važan redoslijed poslova.
641